Ponedjeljak, 19. studenog 2007.

Aktivnosti

HHO svake godine pruža pomoć u prosječno 2000 novih slučajeva kršenja ljudskih prava, što uključuje do 5000 osoba. Organizacija održava podjelu između volonterskog rada svojih članova i mlađih suradnika, te profesionalnog uredskog rada; članovi (uključujući predsjednika, pravnike itd.) rade na strogo volonterskoj osnovi, a zaposlenici nisu članovi udruženja. Time organizacija osigurava vjernost svojoj glavnoj misiji i sprečava premještanje ciljeva prema kratkoročnijim ili užim interesima.

Osim središnjeg ureda u Zagrebu, HHO ima i 5 suradnih centara (Slavonija /Osijek, Vukovar/, Karlovac, Knin, Split, Dubrovnik), kojima osigurava pokrivenost najkritičnijih područja u državi, napose područja najviše pogođenih u ratu 1991-1995. HHO je član Međunarodne helsinške federacije, Mreže kuća ljudskih prava i Balkanske mreže za ljudska prava; surađuje s hrvatskim pravosudsnim, javnim upravnim i drugim relevantnim institucijama, kako u radu na slučajevima kršenja ljudskih prava, tako i u razvijanju novih sistemskih rješenja.

Rezultati HHO-a dosad su sljedeći:

- brojni slučajevi kršenja ljudskih prava svake godine budu razriješeni na temelju intervencija pri odgovornim instancijama sistema, lobiranja, javnih akcija i suradnje s relevantnim vlastima (teško je ocijeniti stupanj uspješnosti, budući da dio pritužitelja ne obavještava HHO o uspjehu odnosno ostvarenju njihovih prava; na osnovi djelomičnih povratnih informacija, te indirektnih obavijesti od nadležnih institucija, procjenjujemo da je stupanj uspješnosti oko 25 %);

- obrazovanje za ljudska prava za mlade (do kraja 2006. 240 srednjoškolaca u šest godina), čime se nadoknađuje manjak tema o ljudskim pravima u hrvatskim nastavnim planovima; obrazovanje o ljudskim pravima za mlade profesionalce / buduće donositelje odluka u jugoistočnoj Evropi - u suradnji s Balkanskom mrežom za ljudska prava (dosad 180 sudionika u šest škola); ljetne škole ljudskih prava: obrazovanje o posebnim pitanjima ljudskih prava za aktiviste civilnog društva, novinare, saborske zastupnike i javne službenike u Hrvatskoj i drugim post-jugoslavenskim zemljama (više od 500 sudionika u 10 godina);

- napredno obrazovanje za pravosuđe (suce, javne tužitelje itd.), koje je potom preuzela Pravosudna akademija;

- zalaganje za zakonodavstvo relevantno za ljudska prava. Zakon o pravu na pristup informacijama je usvojen kao rezultat zalaganja koalicije NVO-a koju je okupio HHO; Zakon omogućuje mnogo efikasnije postizanje transparentnosti i odgovornosti. Nacrt Zakona o političkim strankama bio je podnesen Saboru na razmatranje, ali je bio odbijen; premda je bila formalno neuspješna, ova je kampanja bila dobro prepoznata u medijima, te je efektivno razotkrila otpor cijele političke elite (neovisno o stranačkoj pripadnosti) prema transparentnosti u odnosu na internu demokraciju, financije, raspodjelu izbornih kandidatura ili utjecajnih pozicija itd.;

- nadziranje slobode informiranja i izražavanja, obrana pravā novinara, kao i osoba čija su prava kršili mediji (privatnost, osobno dostojanstvo itd.).

U junu 2006. EU Monitoring Centre on Racism and Xenophobia je izabrao HHO kao National Focal Point za Hrvatsku na osnovi njegovog angažmana na monitoringu i zaštiti ljudskih prava, napose prava etničkih manjina.

Hrvatski helsinški odbor surađuje sa sličnim organizacijama u regiji jugoistočne Evrope (ostalih postjugoslavenskih zemalja, kao i Albanije, Grčke itd.), kao i diljem Evrope.