Približavanjem dana predsjedničkih izbora, u javnosti sve više rastu tenzije oko toga koliki je ukupan broj osoba koje na njima mogu sudjelovati. Toj nedoumici posebno pridonosi činjenica da je, u skladu s novim zakonskim propisima o prebivalištu, 29. 12. 2014., velikom broju hrvatskih državljana istekao rok za prijavu prebivališta, a slijedom toga i valjanost osobne iskaznice. Nakon konzultacija s relevantnim institucijama i uvidom u dokumente državne administracije, Izvršni odbor HHO-a, smatra potrebnim obavijestiti javnost o sljedećem.

Republika Hrvatska ima ukupno oko 4,500 000 državljana-birača s pravom glasa. Svi su oni upisani u registar birača pri Ministarstvu uprave RH. Svi državljani Republike Hrvatske s navršenih 18 godina, bez obzira na to gdje žive, imaju pravo glasa na predsjedničkim izborima. Dokument o hrvatskom državljanstvu je domovnica, a osobna iskaznica ili putovnica (dokumenti sa slikom), služe za utvrđivanje identiteta osobe prilikom dolaska na birališta.

Do 21.09.2014., kada su se počeli prikupljati potpisi za referendum inicijative U ime obitelji, na popisu birača bilo je upisano 4, 042 522 osoba, hrvatskih državljana s registriranim prebivalištem u Republici Hrvatskoj, neovisno o tome da li stvarno na tom prebivalištu borave. Istog dana u registru je bilo još oko 500.000 hrvatskih državljana koji nemaju registrirano prebivalište u RH. Česte promjene brojeva u registru i popisu birača, iako minimalne,  rezultat su dnevne obveze ažuriranja podataka od strane različitih institucija hrvatske vlasti, nastale uslijed smrtnosti, iseljavanja i drugih okolnosti.

Zaključivanjem popisa birača 19. 12. 2014. na predsjedničkim izborima, temeljem upisa u biračke spiskove, pravo sudjelovanja ima 3, 729.281 birač, od čega 8.300 birača koji su se aktivno registrirali budući nemaju registrirano prebivalište u RH.

Valja naglasiti da ni jedan birač, koji nije na popisu birača na dan zaključenja popisa (njih oko 700 000), ne gubi biračko pravo i može sudjelovati u drugom krugu predsjedničkih izbora bez obzira na to je li na popisu birača, ako ispuni za to propisane uvjete.

A takvi birači su kako slijedi:

 

1. birači u „dijaspori“ koji se nisu aktivno registrirali na vrijeme (u našem slučaju gotovo svi);
2. birači koji stvarno žive u RH, ali na dan zaključivanja popisa nemaju važeću osobnu iskaznicu;
3. birači koji žive u Srbiji (procesi vezani uz rat), ali nisu odjavili svoje prebivalište u RH;
4. birači koji žive u BiH, ali iz nekih razloga imaju prijavljeno i prebivalište u RH;
5. klasični „gastarbajteri“.

 

Posebno upozoravamo građane da, prema stajalištu nadležnih institucija, svi državljani RH, kojima je nakon 29. 12. 2014. prestala valjanost osobne iskaznice slijedom stupanja sa snagu novog Zakona o prebivalištu, osobnu iskaznicu ipak mogu koristiti kao identifikacijski dokument prilikom izlaska na biralište.

Prema pozitivnim hrvatskim zakonima „hrvatski državljani koji imaju biračko pravo, a nisu upisani u izvatke zaključenog popisa birača dostavljene na biračka mjesta, mogu na dan izbora dokazivati pravo na glasovanje potvrdom za glasovanje. Potvrdu izdaje nadležni ured državne uprave prema mjestu prebivališta birača. Biračima koji nemaju prebivalište u RH, a nisu aktivno registrirani, potvrde za glasovanje izdaju diplomatsko-konzularna predstavništva Republike Hrvatske u svijetu.“

Slijedom toga, svaki državljanin RH koji nije na popisu birača, može od državne uprave zatražiti potvrdu s kojom može pristupiti izborima. Birači koji žive izvan granica Hrvatske, mogu tu potvrdu dobiti u diplomatskom predstavništvu uz predočenje nekog identifikacijskog dokumenta sa slikom, te slijedom toga odmah  pristupiti izborima.

Poseban problem su birači iz BiH i Srbije koji imaju pravo sudjelovanja na izborima, ali im je to tehnički onemogućeno zbog činjenice da su mjesta za sudjelovanje svedena samo na diplomatsko-konzularna predstavništva. Samo u BiH živi oko 300.000 hrvatskih državljana koji imaju pravo sudjelovanja na izborima, dok točan broj državljana RH u Srbiji nije moguće ni približno odrediti. Sve države u Europi nastoje ostvariti što veću izlaznost na izbore, čak i na takav način da financijski kažnjavaju one državljane koji ne sudjeluju u izborima. Hrvatska je po tome jedinstvena, budući vuče poteze koji objektivno onemogućuju sudjelovanje većeg broja građana na izborima.

U kontekstu informacija koje su se pojavile u javnosti kako  će veliki dio birača, hrvatskih državljana koji žive u BiH ili Srbiji, dolaziti na izbore u RH, budući tu imaju registrirano prebivalište,  treba sagledati i izjavu predsjedničkog kandidata Ive Josipovića od 7.1.2015. o „namjeri HDZ-a da organizira autobuse za dolazak na glasovanje (Večernji list 8.1.2015.)“, u kojoj Josipović kaže: „Ako je riječ o organizaciji HDZ-a iz druge zemlje, onda je to donacija strane pravne osobe, a ako to radi naš HDZ, onda je moguće kršenje izborne šutnje, jer je to utjecaj na građane koji će možda izabrati HDZ-ovog kandidata.“

Interesantno je, ali i znakovito, da se Ivo Josipović nije očitovao o namjeri organiziranog dolaska Srba na glasanje na biračka mjesta u RH, iako bi oni također (kao njegovi birači) mogli utjecati na izbor za predsjednika republike.

Prema tome, dio hrvatskih državljana-birača, koji žive u BiH ili Srbiji, dolazit će na izbore u RH, budući tu imaju registrirano prebivalište. Velik dio njih, prema  informacijama koje su se pojavile u javnosti, dolazit će u organizaciji političkih stranaka. Pozdravljamo dolazak tih birača i u organizaciji političkih stranaka i društava, budući oni time ispravljaju pogreške državne administracije, koja im nije omogućila kvalitetno glasovanje u BiH i Srbiji.

Izvršni odbor HHO-a drži da je na predstojećim izborima, kao i na svim drugim, potrebno omogućiti sudjelovanje što većem broju hrvatskih državljana. Pozivamo stoga sve građane da u što većem broju izađu, a državne institucije da im pritom budu što kvalitetniji tehnički servis.

Za Hrvatski helsinški odbor:
Ivan Zvonimir Čičak

Zagreb, 08. siječnja 2015.