Predstojeći parlamentarni izbori i referendum o ulasku Hrvatske u Europsku Uniju opravdano su pod povećanim interesom javnosti i izazivaju mnoge dvojbe. Naime izborima, a pogotovo referendumom odlučuje se o dugoročnoj budućnosti Hrvatske. Smatramo da je rasprava o tome, treba li prvo održati parlamentarne izbore a potom referendum ili obratno, krivo nametnuta dvojba. HHO je mišljenja da se izborima i referendumom treba prije svega očitovati spremnost društva ali i političkih struktura da se kroz oba ova događaja ostvari vladavina prava po svjetskim i europskim standardima.Ne osporavajući legitimnost svakodnevnih rasprava o objavi datuma izbora, smatramo njihov sadržaj neprimjerenim važnosti sadašnjeg političkog trenutka. Hrvatska nije u izvanrednom stanju, a sadašnjoj parlamentarnoj većini mandat istječe 11. siječnja 2012. Tek tada Predsjednik republike može sam raspisati izbore a ne prije, jer se to protivi Ustavu i protivno je dosadašnjoj ustavnoj i parlamentarnoj praksi u RH. Svi dosadašnji izbori u Hrvatskoj bili su izvanredni ili prijevremeni, održani nekoliko mjeseci prije isteka roka ali u dogovoru između parlamentarne većine i Predsjednika. Ne vidimo razloga, da predstojeći i izbori ne budu redovni. Oni mogu biti i prijevremeni-izvanredni, no o tome odlučuje isključivo parlamentarna većina a tek onda, provodeći njihovu volju Predsjednik države. Ukoliko parlamentarna većina ne želi prijevremene izbore, Predsjednik RH može raspisati izbore 30 dana prije isteka mandata Sabora, i za to mu ne treba suglasnost Vlade i Sabora. Stalna upozorenja predsjednika Josipovića predsjednici Vlade, da odredi što prije dan izbora, dio javnosti doživljava kao njegovo vraćanje duga strankama koje su ga dovele na vlast, što nikako ne pridonosi demokratskom ozračju predstojećih izbornih aktivnosti.

HHO drži kako je puno veći problem od datuma izbora, utvrđivanje stvarnog popisa birača u RH. Nesređeni birački spiskovi omogućuju manipulacije, što je stvarna opasnost za provođenje vladavine prava prema europskim standardima kojima težimo.

Iz tog razloga Odbor smatra da predizborno vrijeme svakako treba iskoristiti za što hitnije usklađenje popisa birača s rezultatom netom objavljenog popisa pučanstva kojega je objavio Državni zavod za statistiku. Prema objavljenim podacima broj stanovnika u Hrvatskoj iznosi cca 4,290.000, što znači da se u posljednjih deset godina broj stanovnika smanjio. Na popisu birača nalazi se čak 4,090.000 osoba. Poznato je da u Hrvatskoj ima oko 20% maloljetnih osoba, tako da bi realno hrvatsko biračko tijelo iznosilo 3,500.000 birača. Prema tome, disproporcija u korist birača iznosi oko 500.000 osoba.

Hrvatska je vjerojatno jedina, relativno mala država u svijetu (4,290.000 stanovnika), u kojoj broj birača za cca pola milijuna premašuje broj stanovnika. Razlika u broju stanovnika i birača dovodi u pitanje legalnost i legitimitet predstojećih izbora, kao i referendum o ulasku Hrvatske u Europsku Uniju. Osim toga, ukoliko rezultat referenduma bude tijesan u postotcima, to može dovesti u pitanje i legitimitet priključivanja ili ne priključivanja Europskoj Uniji.

Odbor od Vlade i Sabora traži hitno pokretanje procedure za usklađivanje popisa birača s rezultatima popisa stanovništva, kako bi se osigurao legitimitet izbora i referenduma. Zahtjev za reviziju biračkih spiskova, zahtjev je i oporbe i najvećeg dijela javnosti. Svjesni smo činjenice da za takav posao nema puno vremena. No Vlada već ima pripremljen nacrt zakona kojega,doduše neki osporavaju. Oni smatraju da bi se čišćenjem „ mrtvih duša“ s biračkih spiskova mogao nastaviti i proces „ etničkog čišćenja“ s obzirom na činjenicu da veliki broj izbjeglih Srba ima u Hrvatskoj fiktivno prijavljen stalni boravak. Jednako tako i veliki broj Hrvata u dijaspori, pogotovo onih iz BiH, ima fiktivna prebivališta u Hrvatskoj. Hrvatska ima dovoljno vlastite pameti i stručnjaka za rješavanje ovog složenog problema. Postoji li u Hrvatskoj dovoljno političke i demokratske volje za iznalaženje rješenja koja će zadovoljiti sve političke i društvene čimbenike u RH, vidjet će se. No jedino time osigurala bi se legalnost izbora i legitimitet izbornih rezultata i referenduma.

Ne upuštajući se u dosadašnje prigovore i obrazloženja, držimo da sve spomenute teškoće treba što hitnije ispraviti bez obzira na metodologiju izrade glasačkih lista, nema opravdanja za neusklađenost biračkih spiskova s popisom stanovništva. Također, smatramo da je zakonodavnom procedurom prijeko potrebno uskladiti zakone o boravištu i prebivalištu, kao i druge podzakonske akte, jer je pravo građana da biraju i budu birani jedna od najviših civilizacijskih vrednota i predstavlja ono ljudsko pravo koje smo u Hrvatskoj ostvarili tek prije 20 godina.

Miljenko Mesić, član Izvršnog odbora