Hrvatski helsinški odbor za ljudska prava (HHO) smatra svojom dužnošću i obvezom upozoriti Hrvatski sabor i hrvatsku javnost o protudemokratskoj proceduri javne rasprave o Prijedlogu nacrta promjena Ustava RH. Načinom na koji se ona provodi krše se temeljna ljudska prava da svi građani-birači imaju pravo i dužnost sudjelovati u svakoj fazi rasprave o donošenju ili promjeni Ustava. Ta demokratska tradicija nepisano je pravilo parlamenarme demokracije u cijelom svijetu.

Prijedlog nacrta promjena Ustava prema odluci Odbora za ustav i poslovnik Sabora RH objavljen je samo na internet stanicama Sabora RH čime je izbjegnuta, odnosno bitno sužena, javna rasprava o predloženim promjenama. Internet stranice Hrvatskoga sabora nisu javnost, nego službeno glasilo jedne državne institucije. Javnost, između ostalih, čine mediji, te je bila dužnost nadležnih institucija Hrvatskoga sabora da putem javnih medija (elektroničkih i tiskanih) obavijeste građane RH o sadržaju predloženih promjena. Napominjemo da veliki dio građana RH nema internet, niti se s njime zna ili može služiti. Hrvatski je sabor trebao, odnosno morao, i drugim načinima omogućiti građanima RH kvalitetnu prezentaciju radne verzije nacrta prijedloga i uključenje u raspravu o predloženim promjenama. Pored ostalog, moglo se putem plaćenih oglasa u medijima, obavijestiti građane o sadržaju i ciljevima predloženih promjena, a nakon toga trebalo je organizirati javne rasprave, koje bi okupile što veći dio zainteresirane javnosti. Prije svega, valjalo je nastojati privući širok krug ustavno-pravnih stučnjaka, politologa, nevladinih udruga, ali i svih ostalih zainteresiranih pojedinaca, grupa i institucija širom Hrvatske. Hrvatska nije samo Zagreb, ni zgrada Hrvatskoga sabora!

Osim toga, rok od sedam dana plus naknadno izborenih još sedam dana, nerazumno je kratak rok za raspravu o tako prevažnom dokumentu kao što je Ustav RH. Izvršni odbor HHO-a, također izražava svoje nezadovoljstvo što su radnu skupinu u pisanju ovog nacrta činili samo odabrani zastupnici Sabora (njih 12), bez da su u tu skupinu odmah uključeni ustavnopravni stručnjaci kao i politolozi i drugi intelektualci, kao što je to bio slučaj prilikom pisanja hrvatskog Ustava. Čak i u komunističkom režimu vodilo se računa o dojmu da Ustav doista piše široka skupina ljudi iako je partijski vrh donosio odluke o svemu.

Ovakav način promjene Ustava, koji se u svijetu donosi konsenzusom političkih snaga samo je nastavak „orbanizacije“ hrvatske politike započet pretvaranjem hrvatske javne televizije u stranačku televiziju (Izjava HHO-a br.9/2013 od 10.07.2013.) . IOHHO–a poziva saborski Odbor za ustav i poslovnik da otkloni ove nedostatke, produži rok rasprave i ispuni tehničke pretpostavke za iscrpnu javnu raspravu.