Ponedjeljak, 22. prosinca 2008.

Izjava br. 9

Sabor RH na 7. sjednici od 15. prosinca donio je Zakon o poljoprivrednom zemljištu sa 72 glasova za, 3 protiv i 2 suzdržana. Budući da Sabor im 153 zastupnika, a spomenutim zakonom ograničavaju se ljudska pravai temeljne slobode iz onog dijela koji se odnosi na gospodarska, socijalna i kulturna prava, zakon se trebao donijeti kao organski, što znači da je za njega trebalo glasati 76 zastupnika. HHO stoga zaključuje da je zakon donesen na protuustavan i protuzakonit način, te će se pokrenuti postupak za njegovo osporavanje i ukidanje pred Ustavnim sudom RH. Naime, temeljem čl. 48. Ustava RH građanima se "jamči pravo vlasništva", a temeljem čl. 49. "prava stečena ulaganjem kapitala ne mogu se umanjiti zakonom niti drugim pravnim aktom". Ustav ne određuje kada se pravo vlasništva nad nekom zemljom steklo, ali zato "jamči pravo nasljeđivanja".

U trećoj glavi usvojenog zakona, koji govori "korištenju poljoprivrednog zemljišta" predviđeno je u čl. 15., st. 1, da se "Poljoprivredno zemljište u privatnom vlasništvu koje se ne obrađuje sukladno agrotehničkim mjerama i nije obrađeno u prethodnom vegetativnom periodu može [...] dati u zakup fizičkoj ili pravnoj osobi na rok do tri godine, uz naknadu zakupnine vlasniku zemljišta". U istom  članku, st. 2, zakonodavac predviđa da se privatno zemljište "obraslo višegodišnjim raslinjem [...] može dati u zakup fizičkim ili pravnim osobama na rok do deset godina, uz naknadu zakupnine vlasniku zemljišta". Zakon predviđa da će o agrotehničkom stanju zemlje odlučivati tročlane komisije općina i gradova, što po nama ukida pravo vlasništva i otvara mgućnosti malverzacije i uzurpaciju zemljišta, posebno zato jer se ne predviđa pristanak vlasnika zemljišta. Sličnu situaciju već imamo na područjima od posebne državne skrbi gdje su općinski organi uzurpirali dijelove zemljišta vlasnika srpske nacionalnosti i protuzakonito ih dodijelili Hrvatima koji su na tapodručja planski kolonizirani poslije rata. Ovim zakonskim rješenjem de facto se legaliziraju rezultati etničkog čišćenja i definitivno oduzima privatno vlasništvo nad zemljom najvećem broju građana srpske nacionalnosti. Zaprepaštava činjenica da predstavnici Srba u Saboru, kao koalicioni partner vladajuće stranke i HSS-a kao predlagača, nisu prilikom javne rasprave ustali protiv tog zakona, a priliko glasovanja o istom, napustili su sabornicu, umjesto da su istupili iz Vlade.

Ovim zakonom predlagač i inicijator HSS ide direktno na štetu svojih tradicionalnih birača, a pogotovo starijih domaćinstava i siromašnih poljoprivrednika. Naime, ni jedni ni drugi nisu u stanju zemlju obrađivati u skladu s viskoparnim "agrotehničkim mjerama", pa će im zemlja biti uzurpirana uz minimalnu naknadu. Kad se uzme u obzir da je Vlada upravo donijela odluku o smanjivanu poljoprivrednih poticaja za uređenje i prinamjenu zemljišta onda je jasno da se radi o modelu "kulačke demokracije", temeljem koje će bogati biti još bogatiji, a siromašni još siromašniji. Ovakve će mjere samo podstaknuti odlazak seoskog stanovništva u gradove, a uz to doprinjet će bujanju korupcije, koju već vidimo u igram oko poljoprivrednog zemljišta.

HHO podržava namjere i intencije Vlade da se posebnim mjerama podstakne veća obradivost zemljišta, ali to se neće dogoditi mjerama nove neokomunističke kolektivizacije, neog financijskim poticajima za okrupnjivanje zemljišnjih posjeda uz pravičnu naknadu dosadašnjim vlasnicima. Stoga pozivamo Vladu RH da povuče na protuustavan način usvojeni zakon, te daga prilagodi našim gospodarskim, poljoprivrednim i demografskim uvjetima.

                                                                  Za HHO:

                                                                  Ivo Banac,

                                                                 predsjednik