Premijerka Kosor je u ponedjeljak, 23. svibnja 2011., u jednoj radijskoj emisiji najavila moguće ukidanje Zakona o igralištima za golf slijedečim riječima: “Moje osobno mišljenje koje ću predložiti i partnerima je da taj Zakon treba ukinuti, a mislim da na to imam pravo kao predsjednica Vlade. Zakon sam dobro proučila i sagledala i mi i bez posebnog zakona možemo graditi golf igrališta. Ona su nam potrebna i iznimno važna za Hrvatsku koja želi biti još jača turistička sila, ali mislim da treba saslušati i sva ova razmišljanja nevladinih udruga i njihove argumente.”

Hrvatski helsinški odbor za ljudska prava (HHO) se dvije i pol godine protivio izglasavanju posebnog Zakona o golf igralištima, ne samo zato što takav zakon ne postoji nigdje u svijetu, nego prije svega zato što držimo da je taj zakon tipičan primjer zloupotrebe pravnog znanja na štetu vlastitog naroda i protivan vrijednostima te načelima na kojima bi trebala počivati demokracija naše zemlje. Smatrali smo i smatramo da se iza posebnog zakona o golfu krila namjera daljnje betonizacije prvenstveno hrvatskog priobalja, budući je najveći broj od stotinjak predviđenih igrališta za golf smješten upravo na tom području. Obje dosad izglasane verzije zakona o golfu predviđale su u sklopu golf kompleksa izgradnju hotela, apartmanskih naselja i vila, a sve kroz pretvorbu poljoprivrednih zemljišta u građevinsko, mimo postojećih zakonskih ograničenja.

HHO, kao i brojne druge nevladine udruge koje su se suprotstavile ovakvom pokušaju betonizacije i ekološkog nagrđivanja hrvatskog priobalja, podržava izgradnju golf igrališta kao način da se dopuni i produži turistička sezona. To su svojim programima predviđale sve dosadašnje vlade. Upravo stoga smatrali smo i smatramo da se iza Zakona o golf igralištima krila velika laž o popuni turističkih kapaciteta izvan sezone. Naime, izgradnjom hotela i apartmanskih naselja uz golf igrališta još više bi se ispraznili ionako prazni postojeći hotelski kapaciteti izvan turističke sezone.

HHO pozdravlja inicijativu predsjednice Vlade Jadranke Kosor i obnavlja poziv upućen 29. siječnja 2010., u kojemu smo Vladu pozvali da pokrene inicijativu za opoziv Zakona o igralištima za golf donijet na sjednici Sabora 2. siječnja 2010. Time bi ujedno izvan snage bili stavljeni i brojni zahtjevi za preispitivanje zakonitosti tog zakona koje su brojne nevladine udruge uputile Ustavnom sudu.

Inicijativom za opoziv Zakona o igralištima za golf premijerka Jadranka Kosor pokazala je da ima sluha za zahtjeve civilnog društva, čime doprinosi daljnjoj demokratizaciji hrvatskoga društva.

Odbor koristi ovu priliku da podsjeti predsjednicu Vlade RH i Vladu RH da je 13. travnja 2011., uputio poticaj za dopunu Konačnog prijedloga zakona o dopuni Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj.

Tada smo predložili da Sabor RH 23. kolovoza proglasi danom sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima fašizma i komunizma u uvjerenju da je jasno određenje ovoga društva prema takvim sistemima makar i na simboličkoj razini jedan od važnih kamena temeljaca odnosa prema osnovnim ljudskim pravima i slobodama budućnosti.

Skupština Europskog parlamenta usvojila je 25. 01. 2006. Rezoluciju (br. 1481/2006) Vijeća Europe o osudi komunističkih zločina, a Europski parlament je 2. 04. 2009. usvojio Rezoluciju o europskoj savjesti i totalitarizmu, određujući 23. kolovoza kao dan za komemoraciju svim žrtvama ovih dvaju režima. Taj dan se u tekstovima vezanim uz Rezoluciju nazivlje “Mješoviti dan komemoracije za žrtve nacizma i komunizma”. Taj su dan europske institucije predložile kao dan sjećanja na žrtve ovih režima, budući je 23. kolovoza 1939. u Moskvi potpisan pakt o nenapadanju između fašističke Njemačke (Joachim von Ribbentrop) i SSSR-a (Vjačeslav Molotov).

Hrvatski helsinški odbor za ljudska prava sa žaljenjem konstatira da Rezolucija o europskoj savjesti i totalitarizmu od 2. 04. 2009. nije provedena u Hrvatskoj, te da se obveza nacionalnih parlamenata, koja je u njoj utvrđena, u Hrvatskom saboru do danas ne vodi računa. Ne vidimo niti jedan opravdani razlog radi kojega bi Republika Hrvatska imala drugačije stajalište prema totalitarizmima za razliku od zemalja koje su izglasale Rezoluciju.

Kako bi se i Hrvatska, čije je stanovništvo bilo žrtvom i fašističkog i komunističkog terora i čiji su brojni stanovnici masakrirani, mučeni, zatvarani i izlagani drugim vrstama progona od strane oba totalitarna režima, mogla ubrojiti u civilizirane europske države koje se sjećaju svojih žrtava i za njima žale, Hrvatski helsinški odbor za ljudska prava ovim putem ponavlja svoj ranije upućeni prijedlog za dopunu Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj te da se u članak 1. ovog Zakona datum 23. kolovoza unese kao dan sjećanja na žrtve fašizma i komunizma.

Ivan Zvonimir Čičak, predsjednik