Ponedjeljak, 11. travnja 2011.
Izlaganje predsjednika HHO-a Ivana Zvonimira Čička pred Ustavnim sudu RH
11. travnja 2011.
IZLAGANJE PREDSJEDNIKA HHO-a NA SAVJETODAVNOJ RASPRAVI U POVODU PRIJEDLOGA ZA POKRETANJE POSTUPKA ZA OCJENU SUGLASNOSTI S USTAVOM ČL. 1. USTAVNOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA USTAVNOG ZAKONA O PRAVIMA NACIONALNIH MANJINA I ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O IZBORIMA ZASTUPNIKA U HRVATSKI SABOR PRED USTAVNIM SUDOM RH 11. TRAVNJA 2011. Hrvatski helsinški odbor predložio je Ustavnom sudu Republike Hrvatske da pokrene postupak za ocjenu ustavnosti Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor 7. veljače 2011. Tom prilikom HHO je u skladu sa svojom praksom objavio i Izjavu za javnost br. 4. koju je utvrdio Izvršni odbor HHO-a, 10. veljače 2011., kojom je obavijestio javnost o sadržaju svog prijedloga Ustavnom sudu RH. Izvršni odbor pri tom je zadužio pravne stručnjake Odbora da sastave i prijedlog za ocjenu ustavnosti i Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina.Taj je prijedlog uručen Ustavnom sudu RH 17. veljače 2011. Na sjednici Izvršnog odbora HHO od petka, 8. travnja 2011., ovlašteni su predsjednik HHO-a Ivan Zvonimir Čičak i član Izvršnog odbora HHO-a Mladen Godek da pred Ustavnim sudom RH zastupaju i brane stajališta Odbora o ustavnosti spornih zakona. Kao što je u Izjavi navedeno: „HHO se od osnutka posebno zalagao za prava srpske nacionalne manjine i njenih pripadnika koji su tijekom domovinskog rata, ali i poslije njega, na teritoriju pod kontrolom hrvatske vlasti bili izloženi planskom etničkom čišćenju, prikraćivani u pravu na državljanstvo, sustavno deložirani i izloženi maltretiranjima, ubojstvima i teroru nad njihovom imovinom. Upravo stoga Odbor drži svojom moralnom obvezom upozoriti na mogućnost pogubnih posljedica ovakvog izbornog zakona kojim Srbi, u konstitutivnom smislu postaju polunarod, što je samo početak pokušaja vraćanja ustavnog položaja Srba kakvog su imali u Ustavu Socijalističke Republike Hrvatske, u vrijeme komunističke Jugoslavije. Upravo su rasprave o ustavnom položaju Srba u Ustavu RH bile jedan od elemenata koji je doveo do ratnog sukoba u Hrvatskoj, a koji je kao posljedicu imao masovna kršenja ljudskih prava svih građana RH, kako Hrvata, tako i Srba, ali i drugih nacionalnih skupina.Zakonsko rješenje koje je usvojio Hrvatski sabor, po nama je između ostalog, rezultat ucjenivačke politike Pupovčevog SDSS-a što je iskorišten kao pritisak na HDZ-ovu većinu, a koja želi ostati na vlasti do kraja mandata. Usvojeni izborni Zakon nastao je po uzoru i po političkom modelu Mussolinijevog fašističkog izbornog zakona. Isti model koristila je i prakticirala kraljevina Jugoslavija kao i drugi autoritarni režimi.“Odbor je u svojoj Izjavi br. 4. podržao inicijativu NGO Srpski Demokratski Forum koji je od Ustavnog suda RH također tražio preispitivanje Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor, pogotovu onaj dio kojim se koordinacija izbornih aktivnosti za srpsku nacionalnu manjinu povjerava nevladinoj udruzi Srpsko Narodno Vijeće, što u konkretnom slučaju predstavlja sukob interesa i razobličava taj NGO kao „nevladinu Vladinu organizaciju“. Srpsko narodno vijeće pokazalo je svojim djelovanjem nedemokratske metode karakteristične za falangu koje se ne libe niti uporabe sile protiv neistomišljenika. Ovo je posebno došlo do izražaja na političkom derneku kojim Srpsko Narodno Vijeće instrumentalizira vrhunski vjerski događaj - blagdan Božića u političke svrhe. Ove godine na proslavu u Hrvatski novinarski dom nisu pripušteni predsjednik Srpskog Demokratskog Foruma, Veljko Džakula i član SDF-a Ljubo Manojlović, čija je nazočnost spriječena prijetnjom uporabe fizičke sile. Odbor smatra kako je Zakon o izborima zastupnika u Hrvatski sabor protuustavan te da se takvim zakonskim rješenjima krše temeljni postulati parlamentarne demokracije utvrđeni člancima 3., 14. st. 2., 15. st. 1. i 3., 43. i 45. st. 1. Ustava Republike Hrvatske. Uz to Odbor drži kako se iz tog Zakona i Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina isčitava onaj duh i način razmišljanja koji je, između ostaloga, doprinjeo razbuktavanju ratnih sukoba na području bivše SFRJ: radi se o tezi po kojoj neki moraju biti ravnopravniji od drugih. Prije se radilo o Srbima u odnosu na ostale narode u SFRJ, a sada se radi o Srbima u Hrvatskoj u odnosu prema ostalim nacionalnim manjinama. Osim toga, takvim zakonskim rješenjima sprječavaju se demokratski procesi unutar srpske nacionalne zajednice u Hrvatskoj s tendencijom njene getoizacije, a sve u korist jedne već povlaštene srpske grupacije, a to je SDSS, čije je stavove u odnosu prema Domovinskom ratu tako zorno izrazio predsjednik te stranke Vojislav Stanimirović. Nedavna događanja a pogotovu zahtjevi koji su došli iz Vlade Republike Srbije da se Srbima u Hrvatskoj i Crnoj Gori da status konstitutivnog naroda u tim državama pokazao je opravdanost naših bojazni od pravog cilja ovakvih „ustavnih i zakonskih rješenja“. Odbor drži kako je trenutačno odustajanje od ovakvih maksimalističkih velikosrpskih stavova zapravo odgoda cilja za neka prikladnija vremena.U svojoj Izjavi br. 4. napisali smo: „Odbor posebno izražava zabrinutost, zgražanje i prosvjed zbog činjenice da su predsjednik saborskog Odbora za ljudska prava Furio Radin, pripadnik talijanske manjine i Milorad Pupovac zastupnik SDSS-a u Saboru, no istovremeno i predsjednik Srpskog Narodnog Vijeća, (što je primjer sukoba interesa), uputili pismo pritiska predsjednici Ustavnog suda Jasni Omejec na desetak stranica. Tražeći od Ustavnog suda odbijanje prijedloga SDF-a u ime poštivanja manjinskih prava kao temeljnih ljudskih prava. Oni su time prekršili načela vladavine prava i ustavnu trodiobu vlasti što su temeljni principi ljudskih prava. Slanje istog pisma predsjedniku RH Ivi Josipoviću, predsjednici Vlade Jadranki Kosor, predsjedniku Saborskog odbora za Ustav, poslovnik i politički sustav, te predsjednici Nacionalnog odbora za praćenje pregovora s Europskom unijom Vesni Pusić, oni ih zapravo pozivaju na izvršavanje političkog pritiska na Ustavni sud, s ciljem zaustavljanja zahtjeva za preispitivanje Zakona. Slanje pisma i Vesni Pusić pokušaj je da se internacionalizacijom problema izvrši pritisak na Ustavni sud RH i na Hrvatsku u cjelini.“Moramo naglasiti kako u Odboru postoji mišljenje da je ovaj pritisak na Ustavni sud RH, na žalost, čini se donekle uspio. To isčitavamo iz činjenice da Ustavni sud nije imao snage i hrabrosti prelomiti ovaj slučaj sam bez ovakve „krnje“ javne sjednice. Zašto „krnje“? Zato što se pred tim Sudom, da li zbog koordinirane taktike, politike ili straha nije osobno pojavio ni jedan znanstveni savjetnik, stručnjak ustavnog prava, od četvorice koji su na sjednicu pozvani. Kada smo prije nekoliko dana tražili preslike njihovih znanstvenih mišljenja rečeno nam je da ih ne možemo dobiti prije javne sjednice Ustavnog suda budući će ih oni osobno braniti pred ovim visokim tijelom. Što se dogodilo u poslijednjih sedam dana doista nam nije poznato, ali u najmanju ruku djeluje zbunjujuće i u nama izaziva podozrivost i gubitak povjerenja u intelektualnu i moralnu hrabrost ustavnopravnih stručnjaka. Odbor poziva Ustavni sud Republike Hrvatski da ukine sporne odredbe kako Ustavnog zakona tako i Zakon o izborima zastupnika u Hrvatski sabor, jer bi se time učvrstila vladavina prava i jednakost sviju pred zakonom. Time bi Hrvatska poslala snažnu poruku europskim institucijama da i te kako poštuje ona rješenja koja su kao demokratski standardi naglašeni u brojnim međunarodnim dokumentima i presudama međunarodnih sudova. To bi bio najveći doprinos Ustavnog suda RH jačanju pozicija Hrvatske a vezano u Poglavlje XXIII. pristupnik pregovora s Europskom unijom. To ne bi značilo mijenjanje izbornog zakonodavstva izvan Ustavnim zakonom predviđenih rokova, budući protuustavni zakoni ne mogu biti zakoni u civiliziranom, demokratskom društvu.
Za HHO:
Ivan Zvonimir Čičak predsjednik
POVRATAK
