Permalink
Monday, March 22nd 2010

Govor Ivana Zvonimira Čička povodom dodjele nagrade HHO-a

Dragi prijatelji Hrvatskoga helsinškog odbora!Poštovani i dragi nam uzvanici i uzvanice, kolege članovi HHO-a, dragi marljivi suradnici,dame i gospodo. Već tradicionalno HHO na današnji dan dodjeljuje svoje nagrade osobama posebno zaslužnim za promicanje i zaštitu ljudskih prava u RH. Današnji dan ne obilježavamo samo kao dan ljudskih prava nego i kao dan sjećanja na dvadesetu obljetnicu početka pada komunizma u nas. Naime na današnji dan prije dvadeset godina na Trgu bana Jelačića sakupljali su se potpisi za raspisivanje prvih parlamentarnih izbora. Uvečer su, na tragu europsih stremljenja, na trgu svih hrvatskih nevolja i nada, paljene svijeće. Tu večer vodstvo hrvatskih komunista „pod pritiskom javnosti“, kao što je nedavno izjavio Drago Dimitrović, donijelo je odluko o raspisivanju prvih višestranačkih izbora u Hrvatskoj. U Spomen na sve one koji su sebe ugradili u današnju demokratsku Hrvatsku, u spomen na sve one koji su bili žrtve kršenja ljudskih prava i nisu dočekali dane slobode i demokracije, pozivam vas na minutu šutnje.  Ova godina za nas nije bila laka. Bilo je puno problema, nesporazuma, nerazumijevanja i sukoba. No, godinu koja je iza nas nisu „pojeli skakavci“, ali su protivnici HHO-a dobro nagrizli rad i ugled ove ugledne institucije. Bili smo izloženi nemilim napadima i uvredljivim ocjenama od strane nekih svojih bivših članova, ali jednako tako i dijela javnosti. Najviše je na udaru bio naš donedavni predsjednik Ivo Banac kojemu želim posebno zahvaliti na doprinosu koji je dao tijekom svog mandata. Njegovim odlaskom sa mjesta predsjednika, što se tiče strategije odbora ništa se neće promijeniti. Nastavljamo putem koji smo zacrtali još osnutkom HHO-a i na čija smo se izvorna načela u poslijednje dvije godine vratili. Htio bih zahvaliti svim članovima HHO-a i našim zaposlenicima za sve ono dobro što su učinili za dobrobit ideje ljudskih prava. Naša vrata ostaju otvorena za daljnju suradnju svim našim bivšim članovima. Trenutno Odbor broji 19 članova. U odboru rade dva profesionalca i šest volontera. Mnogi nam se volonteri javljaju i mi ćemo učiniti sve da ih uključimo u naš rad. Moramo priznati da u poslijednjoj godini dana vidimo znatne pomake u borbi protiv svih oblika kriminala, a pogotovo korupcije. Pri tom je vrlo važna i snažna javna percepcija ovog fenomena, no najveći problem i dalje ostaje hrvatsko sudstvo, začahureno u svojoj nedodirljivosti i imunitetu bez kritičnosti unutar samog ceha. Radni sporovi  i prava iz radnog odnosa, pritužbe na djelovanje državnih tijela, socijalni problemi danas su u rapidnom porastu i građani nam se obraćaju očajni, kako zbog sporosti administracije, tako i zbog potpunog ignoriranja njihovih problema.  Odbor i dalje vrši monitoriranje zatvora i odgojnih ustanova i smatramo da je porast pritužbi samo odraz lošeg stanja u zatvorima. Prenatrpanost  prostora i pomanjkanje zaposlenika u preodgojnim institucijama ne može biti argument za nekorektre postupke stražara ili uprava, iako ministarstvo pravosuđa brojnim, pa i kadrovskim rješenjima pokušava promijeniti stanje.  Posebnu pozornost posvećujemo stanju medijskih sloboda. Upravo sada dok mi sjedimo u ovoj dvorani, naši kolege novinari organiziraju protestni skup protiv cenzure u hrvatskom medijskom prostoru. S ovog mjesta šaljemo im izraze naše podrške i solidarnosti. Cenzura je sve prisutnija i sve agresivnija, kao što je sve prisutniji i govor iz mržnje u brojnim člancima i komentarima. Dramatična socijalna situacija sve više radikalizira i vokabular i retoriku kojom se koriste urednici medija, čime se samo pojačavaju tenzije u društvu Što se tiče broja individualnih slučajeva, moramo sa žalošću konstatirati da se trend obraćanja HHO-u ne smanjuje. Usprkos pokušajima dijela medija da prikažu HHO kao iščezli i nepostojeći, kolona ljudi koja dolazi kod nas kao pred posljednji zid plača demantira ih. Ponovo imamo oko 1000 individualnih slučajeva, a najveći dio kojih je vezan uz netrpeljivost, diskriminaciju i uznemiravanje, imovinsko-pravne probleme izbjeglica, prognanika i povratnika. Nedavni izvještaj suradnog centra Knin ukazuje na potrebu revizije svih rješenja koja su dodijeljena koloniziranim osobama nakon Oluje. Nepobitno je da se u tom dijelu Hrvatske institucionalno i neinstitucionalno nastoji usporiti povratak osoba koje su Hrvatsku napustile tijekom rata, najvećim dijelom Srba. Primjećuje se benevolentnost hrvatskih vlasti prema građanima iz BiH koji su ovdje zauzeli i drže tuđu imovinu, iako im je njihova u BiH vraćena. Što se netrpeljivosti tiče, ona se iskazuje javno na našim stadionima i u društvu. Srećom javnost i politika danas su senzibilizirani do one mjere da takva retorika u Hrvatskoj više nema prolaza.  HHO-u se obraćaju brojni građani vezano uz sudske sporove i to na dugotrajnos postupka i korupciju. O svakom takvom predmetu obavještavamo nadležne institucije ne ulazeći u meritum spora budući to ne možemo i ne smijemo,  no vidimo da se radi o sofisticiranom kršenju zakona unutar pravosudnos sustava što u konačnici dovori do velikog broja zastara. U protekloj godini HHO se bavio brojnim problemima koji su poznati široj javnosti. Ustavnom sudu smo uputili dva prijedloga za pokretanje postupka za ocijenu suglasnosti s Ustavom Republike Hrvatske, vezanim uz Zakon o igralištima za golf i Zakon o prostornom uređenju i gradnji. Jednako tako pripremamo i prijedlog za preispitivanje Zakona o poljoprivrednom zemljištu.  HHO je u prošloj godini izazvao posebnu pažnju javnosti pokretanjem rasprave o ratnim zločinima koje je komunistički diktatorski režim počinio neposredno poslije Drugog svjetskog rata. Javnosti smo podasrtli izvorne dokumente koji ukazuju na činjenicu da su na našim prostorima krajem četrdesetih vršeni masovni zločini nad zarobljenicima poraženih vojski u Drugom svjetskom ratu, ali također i nad civilima, ženama i djecom. Odbor je odlučio prilikom istraživanja tih zločina primjeniti istu metodologiju koja je primjenjivana prilikom istraživanja ratnih zločina za vrijeme i poslije Domovinskog rata. Budući je HHO bio jedina NGO koja se bavila zločinima iz tog vremena, držimo da nastavak naše aktivnosti vezan uz ratne zločine proizlazi iz pravnih i moralnih razloga. HHO je došao u prijepor s delegacijom Europske komisije u Zagrebu, držeći nedopustivim netransparentnost rada te institucije, a vezano uz neke odluke Komisije o pojedinim projektima. držimo da sve institucije Unije imaju obvezu biti transparentne prema svim segmentima vlasti u Hrvatskoj, ali i prema nevladinim udrugama, kao što Europska unija i njena Komisija traže transparentnost Hrvatske vezano uz topničke dnevnike.  HHO je, također u veljači, upozorio na nedopustiv način svjedočenja potpredsjednika Sabora Vladimira Šeksa u predmetu Glavaš, a nepravomoćna presuda Županijskog suda u Zagrebu samo je potvrdila naša stajališta iz izjave broj II.  Sa zadovoljstvom želimo naglasiti kako problemi vezani uz državljanstvo i osobne dokumente više nisu tako značajna stavka u našem radu kao do sada.  HHO se bavi i ekološkim problemima, ali ne u onoj mjeri u kojoj bi mogli i trebali i to će u slijedećem razdoblju biti jedan od naših prioriteta.  Ovih dana Odbor je donio odluku da se u sljedećoj godini nakon predsjedničkih izbora posebno angažiramo u širenju javne rasprave oko promjene Ustava. U sklopu toga smatramo da je važno posvetiti posebnu pažnju izbornom zakonu, pogotovo vezano uz glasovanje dijaspore i „mrtvih duša“. Za sve ovo trebat će nam velik broj ljudi dobre volje koji se žele uključiti u naš rad.  Pred nama je teška godina, jednako teška kao i pred cijelim hrvatskim društvom. Nastojat ćemo pomoći u onoj mjeri u kojoj to dopuštaju naše mogućnosti. Mi ne želimo biti paralelna institucija bilo vlasti bilo oporbe, no svako bavljenje res publicae je na određen način imanentno političko. Mi međutim ne želimo sudjelovati u borbi za vlast i svojim smo ovogodišnjim promjenama Statuta onemogućili bilo kojem članu da se organizacijski aktivira unutar političkih stranaka. Na kraju, htio bih vam zahvaliti što ste došli u ovako velikom broju. Vaš dolazak doživljavamo kao podršu našem radu. Trudit ćemo se opravdati vaše povjerenje. Vremena su turbulentna i teška, no upravo u takvim vremenima HHO je dolazio do punog izražaja.

Obrazloženje nagrade-Petar Mrkalj

o Danu ljudskih prava 10. prosinca 2009. IZVANREDNA NAGRADA ZA ŽIVOTNO DJELO Hrvatski helsinški odbor za ljudska prava dodjeljuje izvanrednu nagradu za životno djelo svom pokojnom članu, izvršnom direktoru, utemeljitelju odjela za aktivizam, voditelju suradnog centra Karlovac i voditelju... MORE

Obrazloženje nagrade-Nadbiskup Marin Srakić

Nadbiskup Marin Srakić Hrvatski helsinški odbor odlučio je nagradu koja nosi ime Sulejman Mašović – Jovan Nikolić – Luka Vincetić dodijeliti Đakovačko srijemskom nadbiskupu i predsjedniku Hrvatske biskupske konferencije Marinu Srakiću. Nagrada nosi ime po muslimanskom... MORE

Obrazloženje nagrade-Željko Sabo

Nagrada Miko Tripalo Željku Sabo.Plenarni skup članova HHO-a donio je odluku da se nagrada Miko Tripalo ove godine dodijeli gradonačelnika Vukovara Željku Sabo. Kao što je već rečeno, nagrada Miko Tripalo dodjeljuje se u spomen velikoga hrvatskog političara Mike Tripala, jednog od utemeljitelja... MORE

Obrazloženje nagrade- Neven Šantić

Nagrada Joško Kulušić: Neven Šantić Nagrada Joško Kulušić dodjeljuje se novinaru ili novinarki, odnosno medijskom posleniku za poseban doprinos zaštiti ljudskih prava na području medijskog djelovanja. Neven Šantić jedan je upravo od tih novinara... MORE

Obrazloženje nagrade - Ante Gavranović

Kad bismo htjeli napisati biografiju Ante Gavranovića, morali bismo napisati cijelu knjigu. No, u obrazloženju ove nagrade želimo naglasiti onaj dio biografije zbog kojeg je HHO odlučio dodijeliti mu nagradu kojom se želi istaknuti njegovo posebno zalaganje na području ljudskih prava. Ante... MORE

Obrazloženje nagrade - Prijatelji Luke Ritza

Hrvatski helsinški odbor za ljudska prava odlučio je ovogodišnju nagradu koja nosi ime naše ubijene sugrađanke Aleksandre Zec dodijeliti prijateljima Luke Ritza. Tom odlukom želi se još jednom odati počast Luki Ritzu koji je bio žrtva nasilja u "mirnom" gradu... MORE