Ponedjeljak, 22. ožujka 2010.
Obrazloženje nagrade "Mašović-Nikolić-Vincetić" za 2009. - dobitnik nadbiskup Marin Srakić
Nagrada "Mušović-Nikolić-Vincetić": nadbiskup Marin Srakić
Hrvatski helsinški odbor odlučio je nagradu koja nosi ime "Sulejman Mašović–Jovan Nikolić–Luka Vincetić" dodijeliti Đakovačko-srijemskom nadbiskupu i predsjedniku Hrvatske biskupske konferencije Marinu Srakiću.
Nagrada nosi ime po muslimanskom teologu i profesoru Defektološkog fakulteta S. Mašoviću, pravoslavnom svećeniku Jovanu Nikoliću, utemeljiteljima HHO-a, te Luki Vincetiću, katoličkom svećeniku, upravo iz Đakovačke biskupije.
Nagrada se dodjeljuje istaknutim osobama iz vjerskog života ili drugim pojedincima za posebni doprinos u međureligijskom dijalogu i za promicanje duha tolerancije.
Ovogodišnji posjet predsjednika HBK nadbiskupa Srakića Jasenovcu bio je eminentno vjerski čin. No taj je posjet jednako bio poruka hrvatskom, ali ne samo hrvatskom društvu, koja je na određeni način stavila točku na stalne prigovore zbog navodnog ignoriranja katoličke crkve Jasenovca kao simbola stradanja nevinih hrvatskih građana tijekom ustaškog režima u vrijeme drugog svjetskog rata. Podržavatelji velikosrpskog mita, ali i ishitrene teorije o genocidnosti hrvatskog naroda, rabili su Jasenovac kao sredstvo za stalnu stigmatizaciju kako hrvatskog naroda tako i ideje Hrvatske države uopće. Jednako tako Jasenovcem se služilo kako bi se katoličku crkvu stigmatiziralo kao odgovornu za jasenovačke žrtve. Preuveličavanje broja žrtava i slične ideje, dovodile su Katoličku crkvu, kao jedinu organiziranu instituciju koja u vrijeme titoističke jugoslavenske diktature nije bila pod komunističkom kontrolom, tjeralo je Crkvu u odnosu prema Jasenovcu na oprez, oprez koji je po mnogim shvaćanjima bio pretjeran. Neprijatelji Katoličke crkve, ali i Hrvatske općenito, optuživali su osobno kardinala Stepinca, kao glavara Katoličke crkve u ratu, da se nije dovoljno snažno odupro ustaškom režimu i Jasenovcu, iako je tada Stepinac izjavio da je Jasenovac ljaga na hrvatskom narodu. Iste riječi ponovio je monsinjor Srakić u Jasenovcu, i one izgovorene danas imaju jasnu snagu, poruku i značenje, puno veće nego za rata, kad se ta nedvosmislena Stepinčeva izjava nije mogla daleko čuti.
Posjetom nadbiskupa Srakića Jasenovcu, probijen je medijski zid šutnje i ignoriranja svega onoga što je Katolička crkva činila posljednjih desetak godina, otkako je biskup Antun Škvorčević u novouspostavljenoj Požeškoj biskupiji radio na odavanju počasti žrtvama Jasenovca, uz puno dostojanstvo i poštovanje, ne dopuštajući da se njegova aktivnost zlorabi s bilo koje strane.
Bilo je teško odlućiti se treba li nagradu dodijeliti biskupu Škvorčeviću, nadbiskupu Srakiću ili kardinalu Bozaniću. Monsinjor Bozanić je kardinal, što je čast unutar Katoličke crkve. Nadbiskup Srakić predsjednik je HBK, dakle čelnik i najviši dužnosnik Katoličke crkve u Hrvatskoj danas. Upravo zato je njegov posjet bio prijelomni događaj za odnos Katoličke crkve prema fenomenu Jasenovac. Jasno nam je da je nadbiskup Srakić u Jasenovac otišao prije svega nošen snagom vlastitog uvjerenja a ne dužnošću koja bi proizlazila iz njegova trenutačnog položaja. Za nas nije prijeporno da je on svoj odlazak u Jasenovac na određen način uskladio s ostalim biskupima hrvatske Crkve. To se najbolje vidi iz kasnijeg posjeta zagrebačkog nadbiskupa, kardinala Josipa Bozanića, sa svojim svećenicima Jasenovcu, komunističkom logoru i zatvoru Stara Gradiška te ratom poharanoj Petrinji. Time ja Katolička crkva u Hrvatskoj posvjedočila svoj nedvosmisleni odnos prema svim totalitarizmima koji su poharali Hrvatsku polovinom prošloga stoljeća. HHO svojim nedvosmislenim jasnim izjavama također ističe kako između totalitarizama nema velike razlike, osim u predznaku i sitnim nijansama u metodama.
Mi se nadamo da će nadbiskup Srakić i biskupi, svećenici i drugi dužnosnici Katoličke crkve i vjernici nastaviti putem koji su zacrtali biskup Škvorčević, nadbiskup Srakić i kardinal Bozanić. Nadamo se da će ih u tom duhu međusobnog praštanja, tolerancije i dijaloga slijediti i predstvanici svih drugih vjerskih zajednica u Hrvatskoj.
POVRATAK
