Četvrtak, 14. travnja 2011.
Poticaj za dopunu Konačnog prijedloga Zakona o dopuni Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u RH
HRVATSKI SABOR
Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav
Odbor za zakonodavstvo
Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost
Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina
10. 000 Zagreb
Trg sv. Marka 3
Predmet: poticaj za dopunu Konačnog prijedloga Zakona o dopuni Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj
Izvršni odbor Hrvatskog helsinškog odbora za ljudska prava donio je odluku da podržava donošenje Zakona o dopuni Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj koji je 31. ožujka 2011. upućen Hrvatskome saboru i koji je uvršten u dnevni red 23. sjednice, s time što se predlaže da se članak 1. navedenog Konačnog prijedloga Zakona o dopuni Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj izmijeni, tj. dopuni tako da se kao spomen dan uvrsti i dan sjećanja na žrtve fašističkog i komunističkog terora - 23. kolovoz .
Hrvatski helsinški odbor za ljudska prava predlaže da radna tijela Hrvatskoga sabora u čijem su djelokrugu pitanja koja se uređuju navedenim Konačnim prijedlogom Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj podnesu amandman na članak 1. tako da bi promijenjeni članak 1. glasio:
„Članak 1.
U Zakonu o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj („Narodne novine", br. 33/96., 96/01., 13/02., 136/02. - proĉišćeni tekst, 112/05., 59/06. i 55/08.) u ĉlanku 2. stavku 1. iza rijeĉi: „međunarodnog priznanja Republike Hrvatske" dodaju se riječi: „30. travnja dan pogibije Zrinskog i Frankopana i 23. kolovoza dan sjećanja na hrvatske žrtve totalitarnih i autoritarnih režima - fašizma i komunizma."
Iza stavka 6. dodaju se stavci 7. i 8. koji glase:
„Dan 30. travnja, dan pogibije Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana primjereno i dostojanstveno obilježava se kao spomendan na Zrinske i Frankopane kao simbola žrtve za slobodu i pravdu hrvatskog naroda i hrvatske domovine uz geslo - Navik on živi ki zgine pošteno.
Dan 23. kolovoza, dan kada su 1939. godine Hitler i Staljin, putem svojih izaslanika Ribbentropa i Molotova, sklopili sramni Pakt o nenapadanju između Njemačke i Saveza Sovjetskih socijalističkih Republika, kojim je započeo nacistički i komunistički teror i u državama izvan Njemačke i Saveza Sovjetskih socijalističkih Republika, primjereno se i dostojanstveno obilježava odavanjem počasti hrvatskim žrtvama fašističkog i komunističkog terora."
Obrazloženje poticaja za podnošenje amandmana
Pakt o nenapadanju između Njemačke i Saveza Sovjetskih socijalističkih Republika je potpisan je 23. kolovoza 1939. god. u Moskvi od strane sovjetskog ministra vanjskih poslova Vjačeslava Molotova i njemačkog ministra vanjskih poslova Joachima von Ribbentropa. Taj sporazum je obuhvaćao je i tajni protokol kojim je izvršena podjela interesnih sfera u nezavisnim zemljama Finskoj, Estoniji, Latviji, Litvi, Poljskoj i Rumunjskoj koji je izrijekom predviđao "političke i teritorijalne promjene" u navedenim zemljama što je rezultiralo napadom i okupacijom tih država od Njemačke i SSSR-a uz nezamislivo okrutan nacistički i komunistički teror nad stanovništvom.
Skupština Europskog parlamenta usvojila je 25. 01. 2006. Rezoluciju (br 1481/2006) Vijeća Europe o osudi komunističkih zločina, a Europski parlament je 2. 04. 2009. usvojio Rezoluciju o europskoj savjesti i totalitarizmu, određujući 23. kolovoza kao dan za komemoraciju svim žrtvama tih režima. Taj dan se u tekstovima vezanim za Rezoluciju nazivlje „Mješoviti dan komemoracije za žrtve nacizma i komunizma" (engl. A combined day of commemoration for the victims of nazism and communism).
U završnom se dijelu Rezolucije pozivaju parlamenti i vlade svih država članica EU, država kandidata za EU kao i zemalja povezanih s Europskom unijom, na usvajanje i provedbu te Rezolucije. Kako Hrvatska pripada državama kandidatima za EU i član je Vijeća Europe, dužna je ne samo deklaratorno prihvatiti već i provesti Rezoluciju o europskoj savjesti. To znači da zakonom treba propisati da se kao spomendan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima - fašizma i komunizma određuje 23. kolovoza koji se u Republici Hrvatskoj primjereno i dostojanstveno obilježava odavanjem počasti hrvatskim žrtvama fašističkog i komunističkog terora.
Iako je Hrvatski sabor još u lipnju 2006. donio Deklaraciju o osudi zločina počinjenih tijekom totalitarnog komunističkog poretka u Hrvatskoj 1945.-1990. ona nije inkorporirana u zakonski okvir određivanjem odgovarajućeg spomendana. Osim toga, u Republici Hrvatskoj se do danas u praksi ne primjenjuje navedena Deklaracija, Rezolucija (br. 1481/2006) Vijeća Europe o osudi komunističkih zločina niti Rezolucija o europskoj savjesti i totalitarizmu od 2. 04. 2009.
Hrvatski helsinški odbor za ljudska prava je 28. 04. 2009. u Izjavi br. 4. naveo da je Europski parlament u Rezoluciji posebno naglasio kako je „krajnji cilj otkrivanja i procjenjivanja zločina koje su počinili komunistički totalitarni režimi pomirenje, koje se može dostići priznavanjem odgovornosti, traženjem oprosta i poticanjem moralne obnove" te da je Europski parlament zatražio da se 23. kolovoza - obljetnica zloglasnog Pakta Ribbentrop-Molotov (1939)- proglasi Danom sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima - fašizma i komunizma - nalažući predsjedniku Parlamenta da Rezoluciju dostavi svim vladama i parlamentima zemalja članica i zemalja kandidatkinja.
Hrvatski helsinški odbor za ljudska prava sa žaljenjem konstatira da u Hrvatskoj Rezolucija o europskoj savjesti i totalitarizmu od 2. 04. 2009. nije provedena, te da se o obvezi nacionalnih parlamenata koja je u njoj utvrđena, u Hrvatskom saboru do danas ne vodi računa.
Kako bi se i Hrvatska, čije je stanovništvo bilo žrtva i fašističkog i komunističkog terora i čiji su brojni stanovnici masakrirani, mučeni, zatvarani i bili izloženi drugim progonima od oba totalitarna režima, mogla ubrojiti u civilizirane europske države koje se sjećaju svojih žrtava i za njima žale, Hrvatski helsinški odbor za ljudska prava predlaže da se tijekom rasprave i odlučivanja o Konačnom prijedlogu Zakona o dopuni Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj u članak 1. unese i dopuna koju predlaže.
U Zagrebu, 13. travnja 2011.
Za HHO:
Ivan Zvonimir Čičak predsjednik
POVRATAK
