Utorak, 21. kolovoza 2007.

Propise o predizbornom izvještavanju revidirati po hitnom postupku

Vijeće za medije HHO-a pozdravlja prijedlog novinara HTV-a, Nova TV i RTL Televizije, da se dokine detaljno zakonsko reguliranje predizbornog izvještavanja u elektroničkim medijima.

Propisani model je izrazito kontraproduktivan. Poznato je primjerice da više od 10.000 minuta specijalnog programa HTV-a pratilo svega 1% gledatelja. Tako najmoćniji mediji pravom poplavom najčešće ne osobito značajnih informacija, koju je zakonodavac nametnuo i podrobno propisao (vrstu emisija, trajanje, sastav gostiju, način vođenja pa i vrstu i način postavljanja pitanja), ljude zapravo odbijaju od izbornih tema, umjesto da im budu od istinske pomoći u političkom odlučivanju. Golemom količinom poruka niskog značaja model očito zagušuje, umjesto da potiče javnu politički debatu. Time se možda favorizira partikularni interes političkih stranaka, ali se zanemaruju prava birača pa i medija. Za izbore je dakako važno, da sve stranke dobiju mogućnost predstaviti svoj program, ali prema gledištu međunarodnih medijskih stručnjaka samo u prvim ciklusima demokratskih izbora u tranzicijskim zemljama je od odlučujuće važnosti da količina raspoloživog vremena dodijeljenog strankama bude podjednaka. U konsolidiranim demokracijama s neovisnim medijima se preporučuje zastupljenost, koja vodi računa o razlici između stranaka koje su već afirmirane u biračkom tijelu (parlamentarnim statusom ili određenim postotkom osvojenim na dosadašnjim izborima) i onih koje to nisu, ali na način koji a priori ne isključuje nove političke opcije i koja na razuman i svrhovit način povezuje interes političara očekivanje birača. To sadašnji propisi u Hrvatskoj ne omogućuju.

S medijsko-političkog stajališta – a njega se također ne bi smjelo zanemariti - kontraproduktivno je i samo zakonsko propisivanje predizbornog izvještavanja. Sadašnjim modelom država je detaljno propisujući način izvještavanja preuzela uređivačke ingerencije, te je u vrijeme izbora - u najosjetljivijoj dionici političkog života - u značajnoj mjeri suspendirala uređivačku slobodu medija. To je vrlo važna i vrlo nepovoljna činjenica za ocjenu ukupne prirode političkih odnosa u našoj zemlji. No, takva situacija ima i sasvim praktične posljedice. Javnost se mogla osvjedočiti kako novinari u tim razgovornim ritualima koji se nazivajuspecijalizirane emisije prešućuju krupne neistine, nemoguća obećanja, pa čak i klevete u izjavama političara. Drugim riječima, ne obavljaju svoju elementarnu zadaću. Tu eroziju profesionalnosti očito generiraju rigidne zakonske odredbe.

Vijeće smatra da bi se hrvatski zakonodavac trebao u reguliranju predizbornog izvještavanja osloniti na Preporuku br. (99) 15 Vijeća Europe. Država bi se morala ograničiti na okvirne zakonske odredbe, te prepustiti neovisnim medijima da na temelju načela uravnoteženosti, nepristranosti i poštenog odnosno objektivnog izvještavanja ostvare tu svoju iznimno osjetljivu zadaću u vrijeme izbora. U stručnim krugovima sva su ta pitanja već detaljno raspravljena - u posljednjih godinu dana su gledišta potrebi liberalizacije propisa o izbornom izvještavanju elektroničkih medija prevladavala na najmanje tri regionalna skupa koji su okupili stručnjake iz zemalja Jugoistočne Europe. Stoga nema opravdanih razloga za odlaganje izmjene tih propisa. Njih bi štoviše trebalo izmijeniti bez odlaganja, kako bi se elektronički mediji s nacionalnom koncesijom još imali vremena solidno se pripremiti za slobodno izvještavanje po najvišim profesionalnim standardima već u predstojećim parlamentarnim izborima.
Nacionalne televizijske kuće čiji prijedlog podržavamo, trebali bi pak što prije iznijeti pred javnost svoju koncepciju i kriterije koji će, s jedne strane, osigurati javnosti potrebne informacije, a s druge jamčiti da selektivan pristup ne prijeđe u diskriminaciju u korist nekih ili svih etabliranih stranaka.

Za Vijeće:
Geza Stantić, glasnogovornik