Svjedoci smo svakodnevnih prosvjeda hrvatskih građana koji izražavaju svoje nezadovoljstvo socijalnom situacijom, nezaposlenošću, besperspektivnošću velikog broja ljudi, a pogotovo mladih. To je samo vrh sante leda sveopće ogorčenosti građana ponašanjem svih segmenata vlasti a pogotovo institucija financijskog monopola – banaka i njima služećih institucija pravosuđa i drugih segmenata vlasti.I.
Već duže vrijeme, a pogotovo od početka 2011.Hrvatskom helsinškom odboru za ljudska prava obraća se veliki broj građana pritužujući se da im se u ovršnom postupku plijene cijele plaće, cijele mirovine, novčane naknade za tjelesno oštećenje i doplatak za tuđu pomoć i njegu, primanja po osnovi naknade zbog tjelesnoga oštećenja prema propisima o invalidskom osiguranju, primanja po osnovi socijalne skrbi, primanja po osnovi privremene nezaposlenosti, primanja po osnovi dječjega doplatka i sva druga primanja i sredstva koja su imali na svojim tekućim računima kod banaka.
O nekim od takvih slučajeva izvještavali su pojedini mediji, ali tek na nivou bilješke o pojedinom incidentu. Iznenađuje šutnja i ravnodušnost šire javnosti, odsustvo međusobne solidarnosti i pasivnost tijela pravne države.
Ispitujući navode građana o provedenim nezakonitim pljenidbama u ovršnim postupkcima, HHO je utvrdio da brojni građani, protiv kojih javni bilježnici vode ovršni postupke na temelju vjerodostojne isprave (računa da-vatelja komunalnih usluga, izvadaka iz poslovnih knjiga, javnih isprava) nisu uopće primili rješenje javnog bilježnika o ovrsi.
O ovrsi su saznali tek kada su im zaplijenjena osobna primanja uplaćena na njihove tekuće račune. Budući im nisu dostavljena rješenja javnog bilježnika o ovrsi, mnogi građani nisu mogli uložiti žalbu protiv tog rješenja.
Temeljem rješenja o ovrsi, rješenja o osiguranju ili pak naloga za pljenidbu u postupku prisilnog izvršenja pravomoćno izrečene novčane kazne u kaznenom i prekršajnom postupku i drugih odluka nadležnog tijela, kojima je u cijelosti ili djelomice prihvaćen prijedlog za provedbu ovrhe (osnove za plaćanje), FINA pokreće postupak provođenja ovrhe. Ona daje nalog bankama za izvršavanje osnova za plaćanje na novčanim sredstvima po svim računima i oročenim novčanim sredstvima ovršenika u svim bankama. Fina to čini prema osobnom identifikacijskom broju(OIB-u) ovršenika, bez njegove suglasnosti i znanja i bez ograničenja odnosno zabrana određenih Ovršnim zakonom.
Prilikom zapljene novčanih sredstava na tekućim računima građana-ovršenika, komercijalne banke su provodeći naloge FINE, osim stvarno postojećih sredstava na računu ovršenika, doznačavale ovrhovoditeljima i sredstva kojih na računu nije bilo, u granicama dopuštenog prekoračenja po računu(pravo pojedinih građana na minus u bankama). Time su banke sebi osigurale EKS kamate koje idu i do 14,93% godišnje i time su još više osiromašile i financijski oštetile ionako socijalno ugrožene građane.
Prema izričitim odredbama Ovršnog zakona ograničena je pljenidba plaće građana preko 1/3 dijela, odnosno preko 1/2 dijela plaće ako je u pitanju zahtjev za uzdržavanje. Potpuno su pak isključena iz ovrhe socijalna primanja kao – dječji doplatak, invalidnine, naknade za nezaposlene i slično. Sve su to civilizacijske stečevine i kao takve prihvaćene u svim društvima nezavisno od društveno političkog uređenja, kao temeljno ljudsko pravo. Uostalom, ova su prava zagarantirana i Ustavom RH.
Još 25. veljače 2009. Ustavni sud RH je odlukom U-III-1248/2008 utvrdio da se kod ovrhe radi naplate novčane tražbine na tekućem računu, ukoliko ovršenik na tekući račun prima samo svoju plaću, na takvu ovrhu primjenjuje ograničenje propisano člankom 149. stavkom 1. tada važećeg Ovršnog zakona da sud može odobriti ovrhu samo iznosa iznad 2/3 plaće). Međutim, ne samo što ta odluka Ustavnog suda nije pretočena u sudsku praksu, nego ju je ignorirao čak i Županijski sud u Koprivnici na kojega se ova presuda odnosila.
U cilju pomoći ugroženim građanima Hrvatski helsinški odbor za ljudska prava je izradio pisanu uputu građanima kako postupiti u slučaju kada su ovrhom obuhvaćena i sredstva koja moraju biti izuzeta iz ovrhe, odnosno na kojima je ovrha ograničena, te je, radi ostvarivanja prava na zakonom zajamčenu zaštitu prava ovršenika, građanima osigurao i obrazac Obavijesti o primanjima, naknadama i iznosima koji su izuzeti od ovrhe.
Tek nakon konkretne upute Hrvatskog helsinškog odbora građanima, FINA je na zahtjev tih građana – ov-ršenika, nakon što su ispunili potrebni obrazac o tome obavijestila banku, koja otvara poseban račun za ova sredstva, te obavještava o tome uplatitelja primanja izuzetih od ovrhe, da bi ovršenik mogao tim sredstvima slobodno raspolagati. Međutim, brojni građani, neinformirani, apatični, puni nepovjerenja prema državnim institucijama, jednostavno su digli ruke od svega pa i od samih sebe. Sve ovo rađa nezamislive socijalne tenzije koje vrlo lako mogu eksplodirati sa nesagledivim posljedicama.
II.
S obzirom na masovnost kršenja ustavnih i zakonskih prava građana HHO ocjenjuje da je:
- Povrede prava građana – ovršenika prije i iznad svega generirao zakonodavac lošim i nepotpunim zakonskom rješenjima. To je prouzročilo cijeli lanac protuzakonitog i asocijalnog ponašanja sudova, javnih bilježnika i FINA-e.
- Formalističkom praksom sudova i javnih bilježnika kao ovršnih tijela koja donose rješenja o ovrsi na novčanim sredstvima na računu ovršenika, bez navođenja zaštitnih odredbi Ovršnog zakona, povrijeđen cilj i svrha Ovršnoga zakona te ustavni poredak Republike Hrvatske.
- Neprovođenje nadzora, propisanoga člankom 140. Zakona o javnom bilježništvu, od strane Ministarstva pravosuđa nad radom javnih bilježnika općenito, a posebno u ovršnom postupku, također doprinijelo ne-dopustivoj povredi prava ovršenika zajamčenih Ustavom i zakonom.
- Povredama Ustava Republike Hrvatske i Ovršnoga zakona, doprinijelo i Ministarstvo financija neprovođen-jem nadzora nad FINOM, propisanoga člankom 25. st. 1. Zakona o provedbi ovrhe nad novčanim sredstvima.
- Neprovođenjem nadzora u bankama, stambenim štedionicama i kreditnim unijama, propisanoga člankom 25. st. 2. Zakona o provedbi ovrhe nad novčanim sredstvima, Hrvatska narodna banka također doprinijela masovnom kršenju zakonskih prava ovršenika.
Hrvatski helsinški odbor za ljudska prava, ocjenjuje da su postupanjem javnih bilježnika, sudova, FINE i komercijalnih banaka, te neprovođenjem dužnog nadzora od strane Ministarstva pravosuđa, Ministarstva fi-nancija i Hrvatske narodne banke, osim odredbi članaka 13., 91. i 92. Ovršnog zakona, povrijeđena socijalna pravda i vladavina prava, koje su kao najviše vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske utvrđene člankom 3. Ustava Republike Hrvatske, te su povrijeđene i odredbe članka 19. i 56. st. 1. Ustava Republike Hrvatske. Odbor stoga poziva sve čimbenike u lancu provođenja Ovršnog zakona na hitno postupanje kako bi se što prije uklonila šteta počinjena tisućama građana RH.
Ivan Zvonimir Čičak, predsjednik