Aslan Kagermanov (33) po nacionalnosti Čečen koji je zbog tjeralice koju je za njim raspisalo sjedište Interpola u Moskvi a uhapšen je 19. rujna 2011. godine na graničnom prijelazu Macelj, jučer je izručen Republici Austriji. Učinjeno je to temeljem Odluke Ministra Pravosuđa RH Orsata Miljenića koji po međunarodnom pravu ima zadnju riječ u slučaju izručenja osoba osumnjičenih zbog kaznenih djela na zahtjev neke zemlje.
Kagermanov već 7 godina živi u Austriji u kojoj ima politički azil dobiven temeljem odluke Saveznog ureda za pitanja azila Republike Austrije 23. travnja 2008. godine. Pravomoćnim rješenjem Pokrajinskog kaznenog suda u Grazu od 27. ožujka 2008. odbijen je zahtjev Državnog odvjetništva u Grazu za izručenje Kagermanova Rusiji.
Kao što je poznato, nakon lišavanja slobode u Hrvatskoj Kagermanov je priveden u pritvor Županijskog suda u Zagrebu. Njemu je rješenjem Županijskog suda potpisanom po Lidiji Vidjak predsjednici Vijeća određeno izručenje Ruskoj Federaciji i to da ga se izruči u mjesto Grozni u Čečeniji zbog suđenja za kazneno djelo koje se podvodi pod kolokvijalnim nazivom –terorizam. U presudi zagrebačkog suda ne navodi se zbog kojih konkretnih djela bi Kagermanov trebalo izručiti Rusiji ali se detaljan opis navodnih kaznenih djela nalazi u presudi Pokrajinskog kaznenog suda u Grazu koju je Županijski sud imao u spisu, prevedenu po ovlaštenom sudskom tumaču sa njemačkom jeziku, kao i odluku Saveznog ureda za pitanja azila Republike Austrije.
„Na temelju dokumenata o izručenju (ON 3) dotičnom se na teret stavlja sudjelovanje u bandi čiji je cilj bio napad na građane i tijela vlasti. Konkretnije, da je dotični snabdijevao članove bande hranom te da je N.Osmanevu predao eksplozivni uređaj iako za to nije imao odgovarajuće ovlaštenje pri čemu da je ta naprava bila i primijenjena te je zbog toga bila ozlijeđena jedna vojna osoba ( do travnja do lipnja 2004. godine).“ (Presuda Pokrajinskog kaznenog suda u Grazu)
Prema izjavama samog Kagermanova on je bio podvrgnut sustavnom mučenju u Zatvoru Ruske Federacije. Austrijski sud uzeo je između ostalog i to kao uporište za neizručenje, naime, Konvencija o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda u članku 3. protivi se izručenju ako bi osoba čije se izručenje traži, u zemlji tužiteljici bila izložena proganjanju zbog svog porijekla, rase, vjeroispovijesti, pripadnosti nekoj etničkoj ili društvenoj grupi, zbog svog državljanstva ili političkih stavova što je sve pretočeno u austrijski Zakon o pravnoj pomoći.
Prilikom donošenja Presude Sud u Grazu zatražio je mišljenje Saveznog ministarstva vanjskih poslova, za razliku od Županijskog suda u Zagrebu koji to nije učinio. Zaprepašćuje činjenica da Županijski sud nije poštivao odluku nadležnih institucija austrijske države nego je slijepo povjerovao navodima Interpola i argumentima Putinove Rusije u čije ime Čečenijom uz ruske specijalne postrojbe trenutačno vlada „proslavljeni“ Ramzanov Kadirov koji je u međuvremenu promijenio stranu i postao ruski pouzdanik u Groznom.
Vrhovni sud RH u Vijeću sastavljenom od sudaca Vrhovnog suda dr.sc. Zdenka Konjića kao predsjednika, Lidije Grubić Radaković te mr. sc. Marina Mrčele donio rješenje kojim se odbacuje Žalba Aslana Adamovića Kagermanova kao odgovor na Žalbu njegovih odvjetnika Tomislava Hotka i Igora Skupnjaka iz Zagreba. U međuvremenu odvjetnici su podnijeli i Ustavnu tužbu sa zadrškom izručenja 09. siječnja 0.g. Ustavnom sudu RH tražeći poništenje sporne pravomoćne presude Vrhovnog suda u Zagrebu. Zaprepaštava argument Vrhovnog suda koji u svojoj presudi navodi da će ionako u konačnici zadnje mišljenje biti ono Ministarstva pravosuđa RH kao i Ministarstva unutarnjih poslova, odnosno u 2. i 3. stupnju povjerenstva za azil i Upravnog suda RH.
Iz rečenih presuda hrvatskih sudova čini se da Hrvatski sudci žive van vremena i prostora praveći se da nemaju pojma što se događa u Rusiji a pogotovo u Čečeniji i drugim Kavkazkim državama. Nakon kontakata sa našim kolegama iz drugih nevladinih organizacija iz Europe da Aslana Kagermanova, kao i brojne druge državljane Ruske Federacije i to ne samo u Čečeniji, ne očekuje fer suđenje utemeljeno na vladavini prava i poštivanju ljudskih prava svakog pojedinca.
HHO izražava zadovoljstvo Odlukom Ministra pravosuđa Orsata Miljenića koja pokazuje da se u Hrvatskoj poštuju principi ljudskih prava, te da Hrvatska ovime potvrđuje da poštuje pravnu stečevinu zemalja članica Europske Unije. Sudska presuda austrijskog suda na stanovit način je „obvezujuća“ i za Hrvatsku. Osim toga, ova Odluka pokazuje da u dijelovima hrvatskih institucija još postoji živo sjećanje na ovakve i slične slučajeve izručenja iz komunističke Jugoslavije kada su tadašnje Vlasti tražile izručenje svakog svjesnog i politički aktivnog hrvatskog emigranta u svijetu kao „ustaškog teroristu“.
Posebno pak izražavamo zadovoljstvo što se ovom Odlukom ministar Miljenić držao „kao pijan plota“ međunarodnih standarda i Europskih vrednota i vrijednosti a ne recidiva titoističko-komunističke prakse koja još uvijek, na žalost, živi u glavama mnogih osoba koje obnašaju odgovorne dužnosti u Republici Hrvatskoj.
Ivan Zvonimir Čičak
predsjednik