IZVJEŠTAJ O RADU HRVATSKOGA HELSINŠKOG ODBORA ZA 2024
IZVJEŠTAJ O RADU HRVATSKOGA HELSINŠKOG ODBORA ZA LJUDSKA PRAVA (HHO-a) ZA 2024.
- SAŽETAK …………………………………………………………………………………………………
- RAD ODBORA …………………………………………………………………………………………..
- AKTIVNOSTI………………………………………………………………………………………………
- INDIVIDUALNA KRŠENJA……………………………………………………………………………..
- PRIHODI I RASHODI ………………………………………………………………………………………
1.Sažetak
Hrvatski helsinški odbor za ljudska prava (HHO) je nevladina, neprofitna, izvanstranačka i neovisna udruga hrvatskih građana i građanki za zaštitu, promicanje i razvoj ljudskih prava u Republici Hrvatskoj.
HHO od osnutka, 1993. kontinuirano radi na području direktne zaštite temeljnih ljudskih prava i građanskih sloboda. Svrha i programsko područje djelovanja udruge su:
•Podržavati, promicati, ostvarivati i publicirati načela Završnog akta Konferencije osigurnosti i suradnji u Europi (Helsinški završni dokument), potpisanog u Helsinkiju 1.kolovoza 1975, te pratećih dokumenata Konferencije za sigurnost i suradnju u Europi,ostvarivati, podržavati, promicati načela Ujedinjenih nacija vezanih za ljudska prava, teudjelo provoditi dokumente Vijeća Europe.
•Podržavati razvoj demokratskih ustanova, promicati vladavinu prava i ljudskih prava ipružati primarnu pravnu zaštitu.
2.Rad odbora
2.1. Sjednice plenarnog skupa
A.SJEDNICE PLENARNOG SKUPA
Datum
Opis
26.04.2024
Prisutni članovi: Augustin Bašić, Mladen Maloča, Bruno Čavić, Nenad Fabijanić, Vesna Ivanović, Ana Lukačević, Sunčica Knezić, Don Markušić, Almira Osmanović
Ostali prisutni: Marica Čičak Tanja Adamović
Zaključci sa Plenarne sjednice HHO-a prema slijedećem Dnevnom redu:
1.Izbor predsjednika, potpredsjednika, rizničara, .Izvršnog odbora,Suda časti i glasnogovornika HHO-a
3.Izvještaj o radu Odbora i financijski izvještaj
4.Rasprava o stanju Odbora i budućim projektima
5.Razno
Ad. 1 Nakon glasanja jednoglasno s 10 glasova Ivan ZvonimirČičak ponovno je potvrđen za predsjednika HHO-a. Nakon glasanja s 10 glasova jednoglasno je za potpredsjednik HHO-a, izabranAugustin Bašić
Ad.2. Sa 10 glasove jednoglasno su izabrani: Ana Lukačević potvrđena je za rizničarku. U Izvršni odbor umjesto Sunčice Knezić, izabran dosadašnji član Odbora, Don Markušić, Bruno Čavić, Nenad Fabijanić, Mladen Maloča i Evelin Tonković. Jednoglasno je izabran Sud časti kojeg čine predsjednik Ivan Zvonimr Čičak, potpredsjednik Augustin Bašić i Vesna Ivanović. Za glasnogovornika je izabran Augustin Bašić
Ad 3. Izvještaj o radu Odbora i financijski izvještaj jednoglasno su prihvaćeni.
Ad 4. Svi članovi HHO-a podržali su dosadašnje aktivnosti, najavivši brojne projekte poput radionica, okruglih stolova i konferencija, kao i sudjelovanje na raznim događanjima iz domene zaštite ljudskih prava.
13.12.2024.
Prisutni članovi: Augustin Bašić, Vesna Ivanović, Ana Lukačević, Nenad Fabijanić, Darko Markušić, Bruno Čavić, Sunčica Knezić Sjednicu telefonski pratili: Almira Osmanović, Evelin Tonković, Zlatko Mateša Sa sjednice Odsutni članovi: Lamija Alili, Mladen Maloča, Miomir Matulović, Ivana Tucak, Mijo Pavić
Ostali prisutni: Tanja Adamović, Marica Čičak. Gost je bio Martin Ljudevit Čičak. Zaključci s Plenarne sjednice prema slijedećem Dnevnom redu:
1.Izbor predsjednika i potpredsjednika HHO-a
2.Izvještaj o radu za proteklo razdoblje HHO-a, 3.Financijski inarativni izvještaj;
4.Predstavljanje i usvajanje Plana provedbe aktivnosti i Financijskogplana za 2025.
Radi izvanrednih okolnosti, smrt dosadašnjeg predsjednika Ivana Zvonimira Čička održala se sjednica Plenarnog skupa na kojoj se proveo izbor za novog predsjednika i potpredsjednika. HHO-a
Potpredsjednik Augustin Bašić je otvorio sjednicu, potvrdio prisutnost 10 članova, tj. natpolovičnu većinu koja je dovoljna za predložene izbore
Ad 1. Dnevni red je jednoglasno prihvaćen.
Ad 2. Nakon izvršenog glasanja za novog predsjednika jednoglasno sa 10 glasova, izabran je Augustin Bašić. Za novog potpredsjednika jednoglasno sa 10 glasova, izabran je Darko Markušić.
Ad 3.Izvještaj o radu u proteklom razdoblju, financijski i narativni, podnijela je Tanja Adamović, a nakon rasprave izvještaj je jednoglasno prihvaćen.
Ad 4. Plan provedbe aktivnosti i financijski plan za 2025 jednoglasno su prihvaćeni
PLAN PROVEDBE AKTIVNOSTI HHO-a ZA 2025.GODINU
Aktivnost br. 1
Izrada metodologije rada.
Aktivnost br. 2
Provedba besplatne primarne pravne zaštite
Broj slučajeva se godišnje sve više povećava. U planu je ostati otvoren i redovno se odazivati na pritužbe građana i građanki RH na način da će aktivisti/ce primati stranke i raditi na njihovim slučajevima. Transparentnost i dostupnost namjeravamo poboljšati uvođenjem svakodnevnog ažuriranja i objavljivanja podataka na webu HHO-a. To će također omogućiti građanima ostavljanje vlastitih komentara. Ovdje roka nema, rad je kontinuiran.
Aktivnost br. 3
U planu su održavanje 3 radionice na temu: „Religijske slobode – izazov demokraciji, dijalogom i tolerancijom do suživota“ s 15 polaznika (punoljetnih srednjoškolaca), 5 predavača, 1 voditeljem i 1 asistentom. Svaka radionica će se održavati interaktivno – polaznici i
predavači, ukazivanjem i učenjem o važnosti tolerancije i poštivanja vjerskih, nacionalnih, rasnih i kulturoloških razlika. Polaznike ćemo upoznati s uzrocima i posljedicama vjerske i ostale diskriminacije te s opasnim posljedicama predrasuda i nesnošljivosti prema drugima i drugačijima. Način vrednovanja će se provoditi metodičkim oblicima razrade i prikazom konkretne teme, opisivanjem i definiranjem tematskog sadržaja te iznošenjem primjera dobre prakse.
U planu su održavanje 3 radionica pod nazivom „Osnažionica za djecu sa cerebralnom paralizom i njihovih roditelja i staratelja“ uz stručnu podršku pomoći u ostvarivanju njihovih prava, osnažiti im potencijale, potaknuti jaču inkluziju, neupućenima, posebno budućim poslodavcima pomoći da otklone vlastite predrasude kako bi se osobe s CP-om nakon školovanja uspješnije pozicionirale na tržištu rada i ono što je najvažnije učiniti ih društveno vidljivijima“
Aktivnosti br 4.
Planira se održati tri okrugla stola na temu:
1.Socijalni status osoba s cerebralnom paralizom
2.Socijalni status umirovljenika u RH
3.Sloboda izražavanja i informiranja
Aktivnosti br 5.
Praćenje natječaja za dodjelu financijskih sredstava Budući da se udruge civilnih inicijativa financiraju isključivo putem projekata, izuzetno je važno skupljanje sredstava putem javnih natječaja koje raspisuju Tvrtke za dodjelu donacija i sponzorstava, Europski Socijalni Fond, Grad Zagreb, Ured za Udruge Vlade RH i drugi. Prijedlozi budućih projekata: 1. Projekt: Položaj ovršenih umirovljenika u RH 2. Projekt HHO Kartica: Olakšavanje Pristupa Povoljnim Obrocima 3.Projekt: HHO Aplikacija – Digitalni Alat za Mapiranje i Podršku Socijalnim UslugamaAktivnost br. 6 Edukacija zaposlenika Edukacijom zaposlenika trebali bismo dobiti pojam o važnosti javne vidljivosti kojom se skreće pozornost na određeni problem ili potrebu udruštvu. Naučiti ćemo kako promovirati projekt/aktivnost premačitavom javnom prostoru. Ono što je izuzetno važno jest daedukacijom dobijemo informaciju o potrebnoj i dokaznojdokumentaciji.
Edukacija volontera
Izradit će se smjernica za volontiranje prema strategiji za 2025. s jasnom definicijom pojmova volontiranje i volonteri, Volonteri će raditi sa svrhom ostvarivanja više humanosti a to će činiti izravno pomažući ranjivim skupinama (osobe s invaliditetom, starijim i nemoćnim socijalno ugroženim) nastojeći ublažit i smanjiti socijalnu isključivost. Aktivnost br 7 Planiramo kvartalno predstaviti aktivnosti HHO- a društvenoj zajednici tj. predstavnicima jedinice lokalne i/ili regionalne samouprave i pojedinim poduzećima. Jednom godišnje organizirati dan Otvorenih vrata aktivnosti, s ciljem povećanja vidljivosti rada organizacije među građanima. Aktivnost br. 8 Održavanje redovnih sjednica HHO-a Prema Statutu HHO-a Odbor planira održati redovne sjednice Plenarnog skupa. FINANCIJSKI PLAN ZA 2025. GODINU očekivani prihodi (eur)
SREDSTVA IZ EUROPSKIH SOCIJALNIH FONDOVA
70.000,00
SREDSTVA NACIONALNE ZAKLADE ZA RAZVOJ CIVILNOG DRUŠTVA
35.000,00
SREDSTVA DONATORA
67.500,00
SREDSTVA GRADA ZAGREBA
10.000,00
SVEUKUPNO PRIHODI
182.000,00
Financijski plan za 2025.,i Plan rada za 2025., jednoglasno su prihvaćeni.
Ad 5. Nakon rasprave prihvaćen je prijedlog Vesne Ivanović za Održavanje okruglog stola na temu „Doprinos miru u Ukrajini i na Bliskom istoku“.
2.2. Sjednice Izvršnog Odbora
B.SJEDNICE IZVRŠNOG ODBORA
Datum
Opis
09.02.2024
Prisutni članovi Izvršnog odbora: Augustin Bašić, Mladen Maloča, Bruno Čavić prisutni telefonskim putem: Ivan Zvonimir Čičak, Evelin Tonković, Nenad Fabijanić Vesna Ivanović, Ana Lukačević
Ostali prisutni: Marica Čičak Tanja Adamović
Zaključci sa sjednice IOHHO-a prema slijedećem Dnevnom redu:
1.Prihvaćanje dnevnog reda
2.Izvještaj o radu Odbora i Ureda
3.Financijski izvještaj za 2023. godinu
4.Predstavljanje programa za 2024. godinu
5.Razno.
AD 1. Dnevni red je prihvaćen jednoglasno
AD 2. Izvještaj o radu Odbora i Ureda je prihvaćen jednoglasno.
Potpredsjednik, g .Augustin Bašić je izvijestio prisutne o dosadašnjem raduOdbora i planovima za tekuću godinu. Nastavlja se s redovnim provođenjemprimarne pravne zaštite.
06.veljače 2024., HHO je sudjelovao u online raspravi : „Izvješće Europskekomisije o vladavini prava: Vladavina prava i ljudska prava u RepubliciHrvatskoj“ u organizaciji Ureda pučke pravobraniteljice, na kojoj je sudjelovalopreko 75 subjekata koji se bave tom tematikom. Sudionici rasprave o tome gdjesmo s provedbom preporuka iz Izvješća Europske komisije o vladavini prava za2023. godinu bili su:
-g. JOŽE ŠTRUS, Policy Officer, DG JUST, Europska komisija (Bruxelles)
-gđa. DRAGANA MILUNIĆ PAKOZDI, savjetnica ministra, Ministarstvopravosuđa i uprave
-gđa.TENA ŠIMONOVIĆ-EINWALTER, pučka pravobraniteljica
-g. IVAN NOVOSEL, programski direktor, Kuća ljudskih prava Zagreb
HHO se tim sudjelovanjem uključio i dao svoj doprinos razvoju i zaštiti ljudskihprava i sloboda.
Također, u ime predsjednika HHO-a, g. Ivana.Zvonimira .Čička, na obilježavanju30.obljetnice Udruge za vjersku slobodu u RH, koja se održala 28. siječnja 2024.uMaloj dvorani Vatroslava Lisinskog, aktivno je sudjelovao potpredsjednikHHO-a, g. Augustin Bašić.
AD 3. Financijski izvještaj za 2023. godinu je prihvaćen jednoglasno
U godinu 2024. ušli smo pozitivno, sve svoje obveze iz 2023.g. smo završili.Tekuću godinu počinjemo uz potporu Nacionalne zaklade za razvoj civilnogdruštva iz čijih smo sredstava zaposlili novu zaposlenicu.
AD 4. Predstavljanje programa i plana provedbe aktivnosti HHO-a za 2024.godinu je prihvaćeno jednoglasno.
Prva radionica na temu „Religijske slobode – izazov demokraciji, dijalogom itolerancijom do suživota” će se održati 05.03.2024. u Almeria centru, Ulica gradaVukovara 284, 09-14 h.
Sudjelovati će maturanti triju gimnazija u Zagrebu – Nadbiskupska klasičnagimnazija s pravom javnosti, Srpska pravoslavna opća gimnazija “K.K.
Branković” i Islamska opća gimnazija dr. Ahmeda Smajlovića sa svojim ravnateljima i profesorima.
Radionica će se održavati interaktivno – polaznici i predavači, ukazivanjem i učenjem o važnosti tolerancije i poštivanja vjerskih, nacionalnih, rasnih i kulturoloških razlika.
AD 5. Nakon rasprave pod točkom 5. Razno, jednoglasno su prihvaćeni prijedlozi:
1.Suradnja s JRS Croatia, Isusovačkom službom za izbjeglice
2.Izjava i press konferencija „Lihvarske kamate nad ovršenim umirovljenicima“
3.Organizacija radionica – o uključivanju osoba sa cerebralnom paralizom ucjelokupnu društvenu zajednicu
Zapisala: Tanja Adamović
12.09.2024
Prisutni članovi Izvršnog odbora: Augustin Bašić, Nenad Fabijanić, Don Markušić, Ana Lukačević
Odsutni članovi Izvršnog odbora: Mladen Maloča, Bruno Čavić, Evelin Tonković.
Ostali prisutni članovi Ureda: Marica Čičak, Tanja Adamović, Damir Račić
Zakljućci sa sjednoce IOHHO-a prema slijedećem dnevnom redu:
1.Izvještaj o radu Odbora i Ureda i Stanje Ureda HHO-a i plan rada zaslijedeći kvartal.
2.Financijski izvještaj
3.Aktivnosti ureda u prethodnom razdoblju
4.Razno:
Ad.1 Dnevni red jednoglasno prihvaćen
Ad 2. Izvještaj o radu Odbora i Ureda je prihvaćen jednoglasno.
Tanja Adamović izvijestila je prisutne o dosadašnjem radu i trenutnom stanju Ureda.
U tekućoj godini do sada je poslano 126 molbi i zahtjeva za donaciju i sponzorstvo prema natječajima na tvrtke, ostvarene su samo 3 donacije.
Organizirane su dvije radionice na temu „Religijske slobode – izazov demokraciji?“
-1.je održana 05.03.2024. pod nazivom „Dijalogom i tolerancijom dosuživota“
-2. je održana 26.06.2024. pod nazivom „Identitet manjinskih vjerskihzajednica – odnos prema njima u našem društvu“
Redovno se provodi besplatna primarna pravna zaštitu. Od prošlesjednice u veljači zaprimili smo novih 25 slučajeva od kojih je 17obrađeno, a 7 je još u postupku.
U međuvremenu je održana i reizborna plenarna sjednica 26.04.2024.
Ad 3.Financijski izvještaj
-Tekući režijski troškovi se redovno plaćaju (nema dugovanja)
-Samo na dug prema Gradskoj plinari Zagreb – Opskrba, (koji je krajem2023. godine iznosio 12.201,89 EUR) do sada je potrošeno ukupno12.124,69 EUR (u prošloj godini 3.171,67 EUR, u ovoj 8.953,02 EUR), apreostaje nam još za platiti dvije rate u ukupnom iznosu 900,00 EUR (urate su uključeni i troškovi ovrha kroz godine dugovanja od 2018.g.
-Nacionalnoj zakladi je vraćeno 2.881,53 EUR neutrošenih sredstava za2023. god
Ad 4. Članovi Izvršnog odbora su se složili s prijedlogom.. da
G.Damiru Račiću, koji je zaposlen preko Hrvatskog zavoda zazapošljavanje, a kojemu je istekao Ugovor o radu, produži Ugovor oraduod u HHO-u 03.09.2024., do 31.12.2024
Zapisala: Tanja Adamović
C.IZJAVE, PORUKE, INICIJATIVE
Datum
Broj
Opis
.
1
U godini 2024.Nije objavljena niti jedna Izjava
1.Aktivnosti
HHO je u 2024 proveo 5 radionica:
!. Prva radionica pod nazivom „ RELIGIJSKA SLOBODA – IZAZOV DEMOKRACIJI“ U ORGANIZACIJI HHO- na temu „Religijska sloboda – izazov demokraciji, dijalogom i tolerancijom do suživota“ održanoj 05.03.2024. u Almeria centru u Zagrebu, ulica grada Vukovara 284 u trajanju od 9 do 13 sati.Na tom prvom ekumenskom i međureligijskom susretu sudjelovali su maturanti triju konfesionalnih gimnazija sa svojim ravnateljima: Nadbiskupska klasična gimnazija s pravom javnosti, Islamska gimnazija dr. Ahmeda Smajlovića i Srpska pravoslavna opća gimnazija „Kantakuzina Katarina Branković“. Glavni predavač bio je g. Željko Mraz, predsjednik Udruge za vjersku slobodu u RH, a ekskluzivna gošća Antonia Hrvatin Roth, urednica Religijskog programa HTV-a.
„Religijska komponenta važna je i za pojedinca i za društvenu zajednicu, jer ona može biti značajan čimbenik mira, pomirenja, oprosta, etičnosti življenja i kvalitetnog suživota. U ovo čvrsto vjerujem i ja osobno. Budući da je religija osobni izbor ili neizbor svakog ljudskog bića, ona kao civilizacijska vrijednost iziskuje poštovanje tog vjerskog identiteta, a potvrđuje demokratičnost jednog društva.
Unutarnja duhovna sloboda temelj je svake druge slobode i čovjekovog dostojanstva, a povreda religijske slobode ugrožava bit naše ljudskosti i ujedno nanosi ozbiljnu štetu demokraciji i društvu.“ istaknuo je u uvodnoj riječi potpredsjednik HHO-a, g. Augustin Bašić, dodavši da bez ekumenizma i međureligijskog dijaloga nema ni tolerancije, snošljivosti ni suživota na ovim prostorima opterećenim ideologijama i predrasudama prošlosti. Stoga poštivanje identiteta svih i njihovo artikuliranje, posebno umedijskoj javnosti, znak je zrelosti i odgovornosti demokracije u našemu društvu.
II Druga radionica pod nazivom „ RELIGIJSKA SLOBODA – IZAZOV DEMOKRACIJI“ U ORGANIZACIJI HHO-a Hrvatski helsinški odbor za ljudska prava (HHO) nastavio je serijal radionica na temu „Religijske slobode-izazov demokraciji“. Ovoga puta, 26.06.2024. tema je bila „Identitet manjinskih vjerskih zajednica – odnos prema njima u našem društvu“, kao i o religiji uopće, a skup se održao na adresi sjedišta HHO-a, Domagojeva 16, Zagreb u trajanju od 10 do 14 sati. O stanju religijskih sloboda govorio je glavni tajnik Udruge za vjersku slobodu u RH, g. Josip Takač, židovsku misao tumačio je Glavni rabin u Hrvatskoj, g.Luciano Prelević, a čelni čovjek udruge „David“, g. Boris Stanojević pojasnio je zašto seta udruga zauzima za potpunu sekularnost društva i protivi se bilo kojoj religijskojdominaciji u zajednici. Na tom interaktivnom skupu sudjelovali su članovi HHO-a, članoviUreda HHO-a i predstavnik Udruge zagrebačkih Poljičana. “Tijekom čitave povijestisvijeta čovjek i religija se prepiru i osporavaju. Zašto? Prihvaća li čovjek religiju iz strahaprema smrti i svoje ograničenosti i determiniranosti spram vječnosti ili zbogoportuniteta” – istaknuo je voditelj radionice, g. Augustin Bašić dodavši da je religijanajveći izazov za vjernika i nevjernika. A kako pomiriti ova dva, naoko nepomirljiva,entiteta, pitamo se i istražujemo jesu li religija i ateizam u postkomunizmu, tj. udemokraciji doživjeli transformaciju, tranziciju. Jesu li zamijenili mjesta u pluralnojdemokraciji – je li ojačala etičnost življenja i poslovanja ili dekadencija vrijednosti ipoštivanja ljudskog dostojanstva? Ova je tema veliki izazov i za znanstvenike, posebnofizičare, filozofe, teologe različitih profila pa i sociologe. Je li to rezultat filozofijeegzistencijalizma A. Camusa i J.P. Sartrea, pa i naših filozofa B. Bošnjaka i G. Petrovića, gdjei danas na europskim prostorima prevladava postmoderni sekularizam. Tj. čovjekovaegocentričnost – jaki individualizam, čini se da zarobljuje čovjekov duh i njegovuduhovnost. No s druge strane, traži se poštivanje dostojanstva svakog čovjeka, poštivanjerazličitosti na svim razinama i unapređenje kulture dijaloga i tolerancije”.
III Treća radionica održana je pod nazivom „OSNAŽIONICA ŽIVOTA DJECE S CEREBRALNOM PARALIZOM I NJIHOVIH RODITELJA“ .., u utorak, 05.11.2024. u prostorijama HHO-a na adresi Domagojeva 16 u Zagrebu u trajanju od 16 do 17:45 sati.
Na toj prvoj Osnažionici sudjelovalo je petero djece oboljele od cerebralne paralize starosti od 15 do 18 godina zajedno s roditeljima i jednom udomiteljicom, magistra socijalnog rada, gđica Iva Rupnik te dvojica volontera HHO-a, audio inženjeri, g. Jakov Čičak i g. Mario Čičak, također s CP-om. Druženje je započelo kratkom komičnom predstavom koja je nasmijala sve prisutne, a izveo ju je glumac g. Ivan Ožegović. Potom su uvodne riječi dobrodošlice svima uputili potpredsjednik HHO-a, g. Augustin Bašić i voditelj radionice i samog projekta, g. Damir Račić. Uslijedio je interaktivan otvoreni razgovor o različitim teškoćama s kojima se suočavaju u svakodnevnom životu sama djeca, ali i njihovi roditelji u borbi za ostvarivanje njihovih prava, kojeg je moderirao psiholog, g. Bojan Klapčić. Najveći naglasak stavljen je na neosjetljivost, neorganiziranost i neučinkovitost sustava socijalne i zdravstvene skrbi za djecu i mlade ljude s invaliditetom. Cilj radionice, koji je i postignut, bio je ukazati na konkretne probleme koji muče djecu i roditelje, kako bi im se kroz primarnu pravnu zaštitu HHO-a pomoglo u ostvarivanju svojih osnovnih ljudskih prava.
IV Četvrta radionica POD NAZIVOM „OSNAŽIONICA ŽIVOTA DJECE S CEREBRALNOM PARALIZOM I NJIHOVIH RODITELJA“ održana je u utorak, 26.11.2024. u prostorijama HHO-a na adresi Domagojeva 16 u Zagrebu u trajanju od 16 do 18:30 sati.
Na drugoj Osnažionici sudjelovalo je petero djece i mladih oboljelih od cerebralne paralize u dobi od 16 do 22 godine zajedno s roditeljima, magistra socijalnog rada, gđica Iva Rupnik te dvojica volontera HHO-a, audio inženjeri g. Jakov Čičak i g. Mario Čičak, također s CP-om. Uvodne riječi dobrodošlice svima uputili su potpredsjednik HHO-a, g. Augustin Bašić, te voditelj radionice i samog projekta, g. Damir Račić. Druženje je započelo interaktivnom glumačkom radionicom koju je vodila glumica, gđa Katarina Madirazza, a u kojoj su sudjelovali svi prisutni i pritom se dobro nasmijali i zabavili. Uslijedio je interaktivan otvoreni razgovor o različitim teškoćama s kojima se suočavaju u svakodnevnom životu sama djeca, ali i njihovi roditelji u borbi za ostvarivanje njihovih prava, kojeg je moderirao psiholog, g. Bojan Klapčić. Roditelji i djeca su najviše istaknuli probleme pristupa djece s cerebralnom paralizom sportskim objektima, organizaciji sportskih natjecanja osoba s invaliditetom, nabavi i osiguranju sportske opreme i rekvizita i sveukupnom financiranju sportskih aktivnosti, te poseban problem stručne pratnje djece s CP-om u kolicima pri prijevozu na natjecanja unutar i izvan granica RH.
Većina roditelja ističe problem umanjenja stečenih socijalnih prava u odnosu na inkluzivni dodatak i vrijeme provjere zdravstvenog statusa djece, a posebice neprimjereni odnos stručnih djelatnika nadležnih Zavoda za socijalni rad pri odlučivanju o razini njihovih potreba u društvu.
Po završetku Osnažionice sudionici su ispunili anonimni anketni upitnik s ciljem ukupne ocjene druženja.
V.Peta radionica “ STANOVANJE ZA DOSTOJANSTVO ČOVJEKA 12.12.2024.
Hrvatski helsinški odbor za ljudska prava (HHO) organizirao je 12.12.2024. „diskusijsku radionicu“ na temu – Stanovanje za dostojanstvo čovjeka u suradnji sa ZGRADOnačelnik.hr-om. Cilj ove radionice, odnosno rasprave, bio je govoriti o ključnim temama koje brinu javnost udijelu stanovanja. Radionica se održala na Sveučilištu Algebra u Zagrebu.
Iako je u Hrvatskoj visoka razina vlasništva nekretnine u kojoj se živi (91 posto), čime smo treći uEuropi, dom je Hrvatima postao sve manje dostupan. Kupnja nekretnine postala je gotovonemoguća, a najam se plaća kao suho zlato. Stoga je bilo nužno okupiti sve one dionike koji ćegovoriti o stanovanju u funkciji dostojanstva čovjeka.
Prije diskusijske radionice održane su tri prezentacije.
Stambene zadruge U prvoj prezentaciji je Goran Jeras, upravitelj Zadruge za etično financiranje (ZEF), govorio o programima neprofitnih stambenih zadruga i istaknuo da su zadruge poslovne organizacije koje pripadaju svojim članovima, a cilj zadruga je zajednički rad za ekonomsku korist svih članova. Također je, među ostalim, Jeras istaknuo sedam osnovnih načela zadruga – dobrovoljno članstvo, demokratsko upravljanje, autonomija, solidarnost, edukacija članova, briga za zajednicu i suradnja s drugim zadrugama.
Energetsko siromaštvo Energetsko siromaštvo, iako nije izravno povezano s temom razmjerno razinom prihoda , ali jest s održivim stanovanjem, itekako je ključno za život i dostojanstvo čovjeka. Naime, energetsko siromaštvo znači da troškovi za energiju predstavljaju više od 10 posto prihoda kućanstva. S obzirom na sve veće troškove života, energetsko siromaštvo prijeti sve većem broju građana i ruši njihovo dostojanstvo. O
utjecaju energetskog siromaštva na stanovanje u svojoj je prezentaciji govorila Miljenka Kuhar, izvršna direktorica Društva za oblikovanje održivog razvoja (DOOR).
Stanovanje po mjeri Stanovanje nije samo krov nad glavom – ono oblikuje kvalitetu našeg života, naše odnose i zajednicu, o čemu su u svojoj prezentaciji govorile Jasmina Džanović i Ana Leko Vučković, suvlasnice ZGRADOnačelnik.hr-a. Hrvatska je među vodećima u EU po postotku vlasnika nekretnina, ali unatoč tome, suočavamo se s velikim izazovima u kvaliteti života. Mnoge obitelji žive u uvjetima koji nisu dostojni 21. stoljeća. Kako riješiti ovaj paradoks – biti vlasnik vrlo vrijedne imovine (ako je se uopće može priuštiti), a istodobno dozvoliti da ona propada i neadekvatno se održava. “Stanovanje po mjeri” je ključna tema za kvalitetu života, i potrebno
je uočiti ključne izazove stanovanja, otvoriti rasprave i ponuditi rješenja te potaknuti bolje međuljudske odnose i financijsku stabilnost.
Rasprava Hrvatski helsinški odbor za ljudska prava okupio je 30-ak stručnjaka iz brojnih sfera stanovanja – od bankara i agenata za nekretnine, do udruga civilnog društva, udruženja te predstavnika jedinica lokalne samouprave. Stručnjaci su raspravi govorili o važnosti stanovanja s razmjerno razinom prihoda te o nužnim koracima koji bi se trebali poduzeti u idućim godinama.
Na raspravi je zaključeno:
• država mora postaviti čvršći zakonodavni okvir u segmentu stanovanja
• nužno je educirati građane o stanovanju općenito, a ne samo o pravima i obvezama
• temelj razvoja i napretka su međuljudski i međususjedski odnosi
• potrebno se pobrinuti za ranjive skupine građana
• uloga civilnog društva mora biti veća
• stambeno zadrugarstvo jedna je od poluga stanovanja razmjerno s razinom prihoda
• moraju se jasno razlikovati socijalno i stanovanje razmjerno s razinom prihoda
• da bi modeli financiranja ovakvih projekata bili učestaliji, mora postojati viša razina pravne sigurnosti.
- Želimo senzibilizirati stručnu i širu javnost za ovu temu, a koja bi mogla u idućim godinama biti presudna za ovu zemlju. Zašto je ova tema bitna ne samo za HHO, nego i za društvo općenito? Gdje god su povrijeđena ljudska prava, moramo intervenirati jer ljudsko dostojanstvo nema alternativu. A stanovanje je ključni temelj ne samo ljudskog prava, nego i dostojanstva – izjavio je potpredsjednik HHO-a Augustin Bašić.
S obzirom na objavljeni Nacionalni plan stambene politike RH do 2030. godine, kao i izrečenog smjera kretanja javnih politika u budućnosti, kako u Hrvatskoj tako i na razini Europske unije, nadamo se da će stanovanje uistinu postati razmjeran s razinom prihoda.
4 Individualna kršenja ljudskih prava
HHO je u godini 2024. zaprimio 56 individualnih kršenja ljudskih prava, Osobe su se obraćale putem telefona, e-maila, pismima i osobnim dolaskom.
5 OBJAVE NA WEB STRANICI HHO-A:
04.04.2024. IZVJEŠTAJ O RADIONICI: „ RELIGIJSKA SLOBODA – IZAZOV DEMOKRACIJI“ U ORGANIZACIJI HHO-a
10.04.2024 IZVJEŠTAJ O RADU HHO-A ZA 2023, FINANCIJSKI IZVJEŠTAJ ZA 2023. PLAN PROVEDBE ZA 2024., IZVJEŠTAJ O PRIHODIMA I RASHODIMA ZA 2023.
29.04. 2024. VIJEST O ODRŽANOJ PLENARNOJ SJEDNICI U PETAK, 26.04.2024. U 17:00 SATI ODRŽANA JE PLENARNA SJEDNICA HHO-A KOJA JE IMALA REIZBORNI KARAKTER. IVAN ZVONIMIR ČIČAK,
1.7.2024 IZVJEŠTAJ O DRUGOJ RADIONICI IZ SERIJE: „ RELIGIJSKA SLOBODA – IZAZOV DEMOKRACIJI“ U ORGANIZACIJI HHO-
20.09.2024. POTPREDSJEDNIK HHO-A NA TRIBINI „MEĐURELIGIJSKI DIJALOG“
30.09 2024 RADIONICA – INTERAKCIJA CIVILNOG DRUŠTVA S UREDOM TUŽITELJA I UREDOM REGISTRA MEĐUNARODNOG KAZNENOG SUDA
Organizatori: Međunarodna federacija za ljudska prava (International Federation for Human Rights -FIDH) i Koalicija za Međunarodni kazneni sud (Coalition for the International Criminal Court – CICC)
Radionici je prisustvovao g. Don Markušić, član Izvršnog odbora Hrvatskog helsinškog odbora za ljudska prava (HHO).
10.11.2024 IZVJEŠTAJ O RADIONICI POD NAZIVOM „OSNAŽIONICA ŽIVOTA DJECE S CEREBRALNOM PARALIZOM I NJIHOVIH RODITELJA“ U ORGANIZACIJI HHO-a
06.11.2024. HOMAGE MUFTIJI ŠEVKU OMERBAŠIĆU
Ševko Omerbašić čovjek nadasve, osoba dijaloga, zastupnik univerzalnih vrijednosti – religijske slobode i prava, demokracije, mira i pomirenja među ljudima, narodima i religijama.
29.11.2024. IZVJEŠTAJ SA KOMEMORACIJE PREDSJEDNIKA HHO-A IVANA ZVONIMIRA ČIČKA koju je predvodio g. Augustin Bašić podpredsjedik HHO-a
Ivan Zvonimir Čičak – probuđeni glas savjesti „Sanjam o domovini dobra a ne državu manjega zla“. Čičkova misao i djelo može se sažeti u tri pojma – borba za ljudska prava i slobode, razvoj političkog pluralizma – demokracije, sve za dostojanstvo čovjeka.
Nisam ovo želio; nismo se tako dogovorili dragi Zvonac. Pobjegao si u novi bolji svijet gdje ćeš s novim Demijurgom stvarati i jadikovati za onim što si čeznuo cijelog svog života, tj. 60 godina javnog djelovanja.
„Izvedi narod moj, o Gospode.
Izvedi ga iz ropstva zlopatna…
I skini mu vjeđa pospanih još onu mrenu tvrđu, zlokobnu
Što zastire sada oči njegove!“ (iz Mojsija, pjesnik S.S. Kranjčević)
Kao što sam naveo, misao i djelo ovog poznatog zaštitnika ljudskih prava Ivana Zvonimira Čička sročio sam u tri kategorije – borba za ljudska prava i slobode, razvoj političkog pluralizma – demokracije, sve za dostojanstvo čovjeka. Neumorni glasnik i zaštitnik obespravljenih i onih koji glasa nemaju, to je zastupao gotovo šest desetljeća u hrvatskoj javnosti.
Teško mi je vjerovati da si kao realni optimist, mogao prihvatiti one sumorne poruke svoga suvremenika i znanca don Ivana G.
„Umoran sam, od misli i snova, od želja i napora, umoran sam od ove sredine ja.“
„Umoran sam od navodne slobode, starih sigurnosti, novih nedorečenosti.“
„Umoran sam od ove Zemlje ja“. (zbirka Nemirno more, HAU Split).
„Nad Razastrtom kartom moje domovine“ naslov je Čičkove zadaće iz trećeg razreda gimnazije (III. gimnazija u Kušlanovoj ulici, Zagreb) godine 1966. zbog kojeg je izbačen iz svih srednjih škola. Taj je tekst odredio njegov put, put patnje i ljubavi prema domovini.
„A naša majka, to je naša domovina. To je praiskonska, nagonska, moralna ljubav, usađena udubinu našega nemirnoga duha kojeg ne bih znao prevesti u svijet pojmova… I nikadaneću zaboraviti povijest. Možda je autoput od Ljubljane do Gevgelije simbol onog što sezove SFRJ! To je naša otadžbina! Možda će jednom autoput Moskva-Berlin-Pariz-Atenabiti simbol države koja će se zvati Europa. Ali do vijeka će mi moja Domovina bitinajdraža.“
„Čovječe pazi, da ne ideš malen ispod zvijezda.
Da ni za čim ne žališ.
Kad se budeš zadnjim pogledima rastaj’o od zvijezda.
Na svom koncu mjesto u prah
prijeđi sav u zvijezde.“ (iz Opomene, pjesnik A.B. Šimi
Neumorni borac za ljudska prava Hrvatska, ona demokratska, slobodarska, i ona s ljudskim licem, oprostila se od hrvatske političke i javne legende Ivana Zvonimira Čička, utemeljitelja i predsjednika Hrvatskog helsinškog odbora. Javna komemoracija održana je 15. studenoga 2024. godine u Hrvatskom novinarskom domu u Zagrebu i tada sam o Zvoncu dodatno govorio:
Ivan Zvonimir Čičak kao tragatelj za Istinom (a ne posjedovatelj istine), kao zaljubljenik Logosa (Riječi) – s kojim je sve počelo i završit će, svojom dubinskom refleksijom traži izlaze u samim temeljima kršćanske vjere: to je vapaj za Dobrom – kao smislenost življenja uovoj egzistencijalnoj stvarnosti koja je upućena na Metafizičku stvarnost. Poput jednogdomoljuba povratnika iz azila se žali: „Ja sanjam o domovini dobra a ne državu manjegazla“. A kao istinski čovjek koji misli, osjeća, i živi svoju ljudskost koje nema jer kaže danedostaje u poplavi gramzivosti, koruptivnosti, oholosti i obilju jala.
Iz naših prijateljskih susreta poput proroka Jeremije jadikuje i upozorava „Jeruzaleme, Jeruzaleme u tebi leži propast tvoja“, a zbog demografskog sloma s gorčinom i tjeskobno
upozorava „U praznom prostoru nema ni rađanja ni smrti, prazan prostor nema ni sjećanja ni vizija, u praznom prostoru nema ljudi. U praznom prostoru nema ni Boga“ (autor Trpimir Jurčić, redatelj HNK Split).
Ovom sartrovskom Ništavilu naš vizionar suprotstavljao se svojim duhom punim optimizma i hrabrošću iz kršćanske perspektive. Naime, hrvatski proljećar, sudionik prije više od 60 godina u političkoj javnosti je poznat kao neumorni borac za ljudska prava. Štitio je ljudska prava, naravno i religijska svakog čovjeka i njegovo dostojanstvo. Uzor mu je bila Deklaracija „Dignitatis humanae“ značajni dokument Drugog vatikanskog ekumenskog koncila koji se poziva na savjest ljudske osobe kao Božjeg glasa u čovjeku.
Osviješćeni kršćanin i čovjek obitelji Kao kršćanin praktikant oformio je svoj duh u povijesnoj župi sv. Petra u Zagrebu. A u Palmotićevoj jezuitskoj bazilici slušao je i predavanja filozofa biskupa Mije Škvorca. Svjedočio je na povijesnoj tribini u Studentskom centru gdje je bio organiziran prvi javni skup – dijalog s marksistima na kojem su sudjelovala dva filozofa Mijo Škvorc i Branko Bošnjak. Taj dijaloški susret imao je veliki odjek u hrvatskoj široj javnosti jer i tada i kasnije kazano je: dijalog drugog puta nema poznata sintagma Tomislava Šagi Bunića. Manje je poznato da je Ivan Zvonimir Čičak sudjelovao u organizaciji NEK-a Nacionalnog euharistijskog kongresa 1984. godine u Mariji Bistrici zajedno s Mijom Gabrićem voditeljem benda „Žeteoci“ kao i sa Antunom Škvorčevićem današnjim požeškim biskupom. Inače kao pobornik ekumenskih gibanja Ivan Zvonimir Čičak posjećivao je bogoslužja u Baptističkoj crkvi u Zagrebu, božićne liturgije u pravoslavnom hramu u Preobraženskoj zajedno sa biskupom Kokšom, a bio je i donator i sudionik otvaranja zagrebačke džamije 1984. godine. Naravno, u središtu Čičkovog života bila je i ostala njegova obitelj koju vidim kao biblijsku obitelj. Supruga Marija bila je i suputnica i supatnica s petero djece i deset unučadi, ta velika bogata obitelj činila mu je svakidašnje osobno zadovoljstvo, i mislim, smisao njegovog življenja u zrelijim godinama. Sve tegobe lakše je podnosio jer ima s kime podijeliti dobivene životne rane od kojih su neke duboko zatomljene u njegovoj duši. (posebno ga je proganjala devetomjesečna samica u Lepoglavi o kojoj je rijetko govorio, ali je silno patio…“
Utemeljitelj HHO-a za ljudska prava Skupina nezavisnih intelektualaca različitih profila, njih 24, 31. ožujka 1993. godine u Čičkovom stanu utemeljili su Hrvatski helsinški odbor za ljudska prava (HHO), navesti ću samo neka imena: Ivan Zvonimir Čičak, Peter Kuzmič, Sulejman Mašović, Bono Šagi, Jovica Nikolić, Mladen Maloča, Žarko Puhovski, Danijel Ivin, Drago Pilsel, Miko Tripalo, dr. Izet Aganović i drugi.
Zanimljivo je primijetiti da je već tada HHO osnovao nagradu „Mašović – Nikolić – Vincetić“ za doprinos ekumenskom i međureligijskom dijalogu i za širenje mira i tolerancije. Jednom riječju razvoju religijskog pluralizma. Dobile su je brojne ugledne javne osobe iz društveno-političkog, medijskog i religijskog života. Najdugovječniji predsjednik HHO-a bio je upravo Ivan Zvonimir Čičak, a predsjednici su još bili Žarko Puhovski, Danijel Ivin i Ivo Banac. Odbor je zapažen kao supstitut opozicije a progovorio je o slobodi medija u Hrvatskoj koji su podržavljeni i pod cenzurom. Suprotstavljao se deložacijama građana srpske nacionalnosti i vojnih lica te postao crvena krpa vlastima. On i obitelj su šikanirani.
Značajni datumi koji su obilježili Ivana Zvonimira Čička
Prosinac 1970. izabran za prorektora Zagrebačkog sveučilišta, prvi u povijesti tristo godina Sveučilišta i prvi deklarirani vjernik u javnosti tadašnjeg ateističkog sustava.
12.prosinca 1971. uhićen sa skupinom studentskih vođa Budišom, Paradžikom, Dodigomi Bušićem. Osuđen na tri godine strogog zatvora koje je odslužio u Lepoglavi s devetmjeseci samice koje je duboko traumatiziralo njegovu dušu.
10.prosinca 1989. organizirao potpisivanje peticije za puštanje političkih zatvorenika i zaprovođenje demokratskih izbora. Sto trideset tisuća potpisa uručili su tadašnjempredsjedniku Sabora Anđelku Runjiću, potom tadašnji partijsko državni vrh raspisujevišestranačke izbore.
21.studenoga 1996. na središnjem hrvatskom forumu Trgu bana Jelačića HHOorganizirao je prosvjedni skup protiv oduzimanja koncesije stojedinici. Okupilo se više odsto tisuća prosvjednika. Od vlasti su organizatori nazvani „plaćenicima, crvenim, žutim izelenim vragovima koji se prodaju za judine škude“.
5.ožujka 2022. HHO zajedno sa ukrajinskom manjinom organiziraju skup podrške isolidarnosti s Ukrajinom. Odjek je bio velik i u hrvatskoj i u europskoj javnosti. Čičak jetada poručio“ u Ukrajini se borimo za ljudske i kršćanske vrijednosti, nemamo pravošutjeti na Putinovu agresiju. Mi smo na pravoj strani povijesti“.
Nagrade:
Predsjednik HHO-a dobitnik je niza međunarodnih i domaćih priznanja i odličja
- dobiva prestižnu nagradu „Bruno Kreiski“ za zaštitu i promicanje ljudskih prava (istu nagradu dobio je Nelson Mendela)
- srpsko kulturno društvo „Prosvjeta“ dodjeljuje mu nagradu „sv. Sava“ za zaštitu prava srpske nacionalne manjine u Hrvatskoj
Državno odličje dobio je i od predsjednice Kolinde Grabar Kitarović i predsjednika Zorana Milanovića
(Susret Čičak – Kuharić. U knjizi „Franjo Kuharić – kardinal i vlast“ autor povjesničar Miroslav Akmadža – izdanje Profil 2020. Zagreb, spominje 23 puta Čičkovo ime. U knjizi se vidi da Čičak često u razgovoru s tadašnjim zagrebačkim nadbiskupom izražava svoje negodovanje zbog pasivnih stavova u pogledu javne podrške tadašnjem reformskom pokretu u Hrvatskoj. A to se još više vidi u susretima i razgovorima s don Živkom Kustićem, poznatim katoličkim publicistom i urednikom Glasa Koncila).
Dakle, Čičkov prometejski prkosni duh bogovima Olimpa prodirao je do brojnih slojeva hrvatskog društva. Njegova strast za građanskim i nacionalnim slobodama prodirala je do dubina naroda i visina pendrek silnika bogova svjestan one izreke „quod licet Jovi non licet bovi“ – što je dopušteno bogovima nije običnim smrtnicima. Pričali smo i razmišljali –i Sizif i Faust zajedno s Aurelijem našli su odgovore za sve sumnje: „Stvorio si nas za sebei nemirno je srce naše dok se ne smiri u tebi Gospodine“ iz ispovijesti Aurelija.
No, ovo nije rekvijem dragi i poštovani Ivane Zvonimire Čičak, već poziv na Resurekcijo – novu nadu. On je spomenik, ali onaj koji govori, nije za arhivu već je testis temporis – svjedok vremena hrvatske povijesti i sedamdesetih i devedesetih godina prošlog stoljeća. Živa memorija iz galerije likova javne scene o kojima suvremena publicistika i hrvatska historiografija imaju što reći. A ime Ivana Zvonimira Čička bez obzira na njegove kontroverzije, ostaje trajno upisano u hrvatsku kolektivnu memoriju.
Ne znam koliko ćeš u novom svijetu dijalogizirati, ali sam siguran da ćeš sa svima polemizirati, i to žestoko. Vječni ti spokoj, dragi Zvonac. Obitelji ponos i hrabrost. Augustin Bašić potpredsjednik HHO-a. 19.12.2024 OBJAVA U MEDIJIMA Novi predsjednik Hrvatskog helsinškog odbora za ljudska prava je Augustin Bašić Prošlog petka, 13. prosinca 2024., na plenarnoj sjednici Hrvatskog helsinškog odbora za ljudska prava izabran je novi predsjednik, Augustin Bašić. Nakon smrti dugogodišnjeg predsjednika i utemeljitelja HHO-a, Ivana Zvonimira Čička, poznatog borca za ljudska prava, članovi HHO-a izabrali su dosadašnjeg potpredsjednika, Augustina Bašića, za prvog čovjeka. „Hrvatski helsinški odbor za ljudska prava posebno će se zauzimati za poštivanje identiteta svakog čovjeka i građanina, kao i za dostojanstvo čovjekovo, jer čovjekova osoba nema alternativu“ – istaknuo je u svojoj poruci novi čelnik i dodao – „Bez ljudskih prava kao temelja demokracije nema cjelovitog prosperiteta u društvu Republike Hrvatske. Kvaliteta življenja našeg društva i njegovog zdravog duha ovisit će u onoj mjeri u kojoj bude razvijeno civilno društvo.“ Na toj sjednici članovi Odbora izabrali su Darka Markušića za potpredsjednika HHO-a, a ujedno su i dali podršku humanitarnoj akciji „Cerebralnih za društvo, tehnologijom do slobode“ koja se promovira putem HRT-a, a kojoj se svi članovi HHO-a i zaposlenici toplo zahvaljuju.
Za HHO:
U Zagrebu 20.02.2025
Augustin Bašić predsjednik