Dana 14. rujna 2012., u prostorijama Hrvatskog helsinškog odbora za ljudska prava (HHO), održala se radionica na temu “Vitalnost hrvatskih branitelja danas, posebno na lokalnoj razini.”. Na radionici su svoja viđenja iznosili g.Tom Kačinari, g.Tonči Matulić, i g.Petar Gotovac.
Ivan Zvonimir Čičak predsjednik HHO-a bio je uvodničar i moderator radionice.
Na radionicu su bile pozvane sve krovne udruge koje se bave problematikom branitelja i problema proizišlih iz rata. Od ukupno 38 pozvanih udruga na radionicu se odazvalo njih 18, što čini zadovoljavajući odaziv od skoro 50%. Također su bili pozvani i mediji koji su se odazvali u velikom broju.
[nggallery id=1]
Nakon što je Ivan Zvonimir Čičak otvorio radionicu, pri tome naglasio kako je svrha radionice samo uvod u veliki Okrugli stol koji bi se trebao održati u studenom 2012., tako da će se u sklopu projekta održati još barem dvije radionice s ciljem da se pripreme aktualne i kvalitetne teme, istaknuvši da HHO pristupa problemu sa stajališta ljudskih prava koja su mnogim braniteljima uskraćena, a institucije pravne države ih rješavaju sporo i neadekvatno.
U izlaganju g. Toma Kačinarija, na temu “Dragovoljnost sudjelovanja u ratu od 1990- 1995., obrazložen je pojam dragovoljca i dragovoljnog sudjelovanja u ratu s naglaskom kako ni u starom Zakonu o braniteljima pa tako ni u novom prijedlogu Zakona, dragovoljci nisu u na pravičan način tretirani. Istakao je kako su branitelji pa i dragovoljci stigmatizirani u društvu danas te se tretiraju u javnosti u vidu nezadovoljne manjine.
U izlaganju profesora Katoličko bogoslovnog fakulteta, g. Tonči Matulić, naglasak je na svetu dužnosti u kontekstu domovinskog rata, koja, kako to teološki izraz “Sveta dužnost” podrazumijeva moralnu dužnost a rat podliježe i zakonima moralne dužnosti da čovjek brani sebe a i bližnjega. Zahvalio je svim braniteljima što su svojom hrabrošću i moralnim oduživanjem državi zaštitili njega i njegov nedužan život.
g. Petar Gotovac govorio je na temu “Perspektiva autsajderske pozicije sudionika domovinskog rata” s naglaskom kako je branitelj zastao ali nije odustao, kako je bio spreman na obranu i žrtvu prije 20 godina i borio se za zajedničko dobro, a na žalost posljednjih 20 godina djelovali su kao autsajderi i prepustili drugima da stvaraju društvene vrijednosti, a osobno se borili za normalan život. Smatra kako je vrijeme da branitelji prestanu biti autsajderi i manjina u društvu te da ponovo trebaju zajedno kroz svoje krovne udruge pokrenuti borbu za prava čovjeka i građanina kako bi se izborili za vitalnost društva u cjelini.
U diskusiji su sudionici bili u mogućnosti izložiti probleme s kojima se najčešće susreću kao i teme koje smatraju da trebaju biti obrađene. Najveći je naglasak bio na maloljetnike koji su sudjelovali u ratu a koji danas najčešće nemaju nikakva prava, nemaju status ni branitelja ni dragovoljaca, jer njihova prava a i sami pojam “Branitelja maloljetnika” nije spomenuta u Zakonu pa ni u njegovim izmjenama i dopunama, a takvih je brani-telja oko 3 000.
Raspravljalo se i o popisu branitelja, te su se sudionici složili kako nisu protiv popisa no smatraju da on mora služit kao informativni podatak a ne kao sredstvo za daljnju stigmatizaciju branitelja. Smatraju također kako je više od popisa branitelja potrebno sastavit jedinstveni popis žrtava domovinskog rata, kao i popis civila i djece koji su preminuli od posljedica rata.
Od svih je sudionika zatraženo da po završetku radionice pošalju elektroničkom ili redovnom poštom svoje prijedloge tema ili problematika koje bi se obradile na idućem sastanku. Prvenstvo će imati tema za koju najviše sudionika izrazi interes za raspravu.
Na kraju radionice ispunjen je evaluacijski listić u kojemu sudionici ocijenili sljedeće;
1. Zadovoljstvo s temama aktivnosti: prosječna ocjena 4,67
2. Zadovoljstvo s načinom izvođenja aktivisti; prosječna ocjena 4,44
3. Ocjena korisnosti aktivnosti: prosječna ocjena 4,71
4. Ocjena kompetentnosti izlagača: prosječna ocjena 4,39
5. Zadovoljstvo vlastitim angažmanom u aktivnosti: prosječna ocjena 3,47
Iz navedenih rezultata vidljivo je kako su sudionici bili izrazito zadovoljni održanom radionicom i njenim sadržajem, no nisu pokazali jednaku razinu zadovoljstva s vlastitim angažmanom u radionici.
U opisnim pitanjima postavljenim sudionicima kroz evaluacijski listić, od sudionika se tražila sugestija za poboljšanje kvalitete radionice kao i pitanje što im se najviše ili najmanje svidjelo u održanoj radionici. Gotovo svi sudionici izrazili su zadovoljstvo s inicijativom i održanom radionicom te naglasili potrebu za daljnjim o-vakvim radionicama od kojih očekuju da će se održavati kontinuirano.