2014

Nagrade HHO-a za ljudska prava u 2014.g. dodjeljene su zastupniku Republike Hrvatske u Europskom parlamentu Andreju Plenkoviću,muftiji dr. Azizu ef. Hasanoviću i uredniku “Plodova zemlje” Vlatku Grguriću.

 

Obrazloženje nagrade Miko Tripalo za godinu 2014.

Nagradu Miko Tripalo, koja se dodjeljuje za doprinos i zaštitu ljudskih prava u Hrvatskoj za proteklu godinu, a nadilazi profesionalne obveze i uobičajene standarde, Hrvatski helsinški odbor za ljudska prava, dodjeljuje Andreju Plenkoviću, zastupniku Republike Hrvatske u Europskome parlamentu, u kojemu je izabran za potpresjednika Odbora za vanjske poslove. Plenković pripada, uvjetno rečeno, mlađoj generaciji hrvatskih političara koji predstavljaju novu “nadu” hrvatskog društva za oblikovanje politike prilagođene suvremenim političkim procesima i odnosima.

Rođen u Zagrebu 1970. gdje je završio pravo i postigao magisterij znanosti iz međunarodnih odnosa, još od studentskih dana bio je okrenut studentskim i dakako društvenim temama. Bivši je predsjednik Europske udruge studenata prava(ELSA), te predsjednik njenog međunarodnog odbora sa sjedištem u Bruxellesu. Studensku praksu, s ciljem stjecanja novih znanja i iskustava, obavljao je u uglednom londonskom odvjetničkom društvu, a stažirao je i u Europskom parlamentu, kao i u misiji RH pri europskim zajednicama. Osam godina radio je kao diplomat na različitim dužnostima u Ministarstvu vanjskih poslova. Diplomatsku karijeru nastavio je u predstavništvima RH u Bruxellesu i Parizu. Po povratku u Zagreb 2010. do kraja 2011. obavljao je dužnost državnog tajnika za europske integracije u Ministarstvu vanjskih poslova.

U prosincu 2011., Plenković, izborom u Hrvatski sabor, zastupnik HDZ-a, ulazi u političku arenu. Od 2012. do 2013. voljom Sabora, jedan je od 12 hrvatskih promatrača u Europskome parlamentu, da bi na općim izborima za Europski parlament 2014., kao nositelj liste HDZ-a i partnera, bio izabran u Europski parlament.

Od rujna ove godine Plenković predvodi izaslanstvo EP za Ukrajinu. Bio je i voditelj promatrač izaslanstva Europskog parlamenta na izborima održanim u Ukrajini u listopadu ove godine, pri čemu se posebno istakao inzistiranjem na poštivanju visokih standarda ljudskih prava. Svojim je dosljednim, po nekima za diplomata “tvrdim” stavovima, iritirao agresorsku, rusku stranu. Kao voditelj Izbornog izaslanstva EU u Ukrajini vodio je računa o striktnom provođenju političkih prava koja spadaju u prvu generaciju ljudskih prava. Posebno je zapažena njegova usporedba situacije u Ukrajini vezana uz ruski agresivni rat, s Miloševićevom ratnom avanturom. U svojim nastupima u Ukrajini i oko nje, Plenković inzistira da se unutar cjelovite Ukrajine moraju poštivati manjinska prava ruskih nacionalnih manjina kao preduvjet za političku stabilizaciju Ukrajine uz nepriznavanje bilo kojih granica -od ruske okupacije Krima do ruskih satelitskih Bantustana na istoku Ukrajine.

Plenković je posebno došao u žižu europske i svjetske javnosti iniciranjem rezolucije Europskoga parlamenta o Šešelju. Potpuno je jasno da je puštanje haaškog uznika Šešelja, na gotovo bezuvjetnu slobodu iz pritvora, izazvala sablazan u demokratskom svijetu. Iako je bilo pokušaja miniranja rezolucija od različitih interesnih skupina, ona je ipak usvojena. Plenkovićev govor u Pralamentu, 27.studenoga, školski je primjer inzistiranja na očuvanju temeljnih principa ljudskih prava na kojima se zasniva suvremena i demokratska Europa.

Osim osude Šešeljeve ratnohušačke retorike u Beogradu, Plenković poziva Haag, da poštujući principe vladavine prava, Šešelja vrati u haaški pritvor. Osuđujući Šešeljevo ponižavanje žrtava u Hrvatskoj, otvaranje psiholoških rana u BiH, te kreiranje straha kod nacionalnih manjina u Srbiji, Plenković decidirano zahtijeva da Srbija, koja sebe deklarira kao pravnu državu, reagira svim političkim i pravnim instrumentima koji su joj na raspolaganju, i snažno osudi Šešeljev govor mržnje.

Plenković na kraju zaključuje da odgovorna demokracija znači prihvaćanje europskih vrijednosti, što dakako, pretpostavlja i znači bezuvjetno poštivanje ljuskih prava. Slažemo se s njim.

 

Obrazloženje nagrade Sulejman Mašović-Luka Vincetić-Jovan Nikolić

Nagradu Sulejman Mašović-Luka Vincetić-Jovan Nikolić za doprinos u međureligijskom dijalogu, ekumenizmu i vjerskoj toleranciji u Hrvatskoj za 2014. godinu, Hrvatski helsinški odbor dodjeljuje Mešihatu islamske vjerske zajednice u Hrvatskoj i njenom čovjeku Azizu Hasanoviću. Islamska vjerska zajednica u Hrvatskoj kao javna, jedinstvena i samostalna vjerska organizacija građana, koji slobodno ispovijedaju svoju vjeru, djeluje kontinuirano od 27.travnja 1916., temeljeći svoju autonomnost na zakonu o priznavanju islamske vjeroispovjesti u kraljevinama Hrvatskoj i Slavoniji.

Mešihat islamske zajednice u Hrvatskoj je najviši vjerski i administrativni organ islamske vjerske zajednice na čijem se čelu nalazi predsjednik Mešihata, koji je i ujedno i muftija Islamske zajednice u Hrvatskoj. U ovom mandatnom razdoblju (2012.-2019.) presjednik Mešihata islamske vjerske zajednice je muftija, prof. dr. Aziz efendija Hasanović. Islamska vjerska zajednica u Hrvatskoj i njeni članovi ponaosob, kojih je danas u Hrvatskoj oko 60.000, nije uvijek mogla djelovati u punoj slobodi i poštivanju prava svih njenih članova. Baštineći naslijeđene stereotipe, hrvatski su muslimani često bili stigmatizirani i progonjeni, ne samo od različitih vlasti, nego i dijela hrvatskog društva, sve do gubitka slobode, pa i života zbog vjerskog uvjerenja. Ne samo ratovi i diktature, nego i autoritarni i demokratski modeli vlasti u Hrvatskoj. Neću govoriti o Drugom svjetskom ratu, komunizmu, agresiji na Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu i reflektiranju tog rata na Hrvatsku. Mogu samo upozoriti da i danas muslimani, bilo kroz medije, bilo u svakodnevnoj komunikaciji, bivaju često tretirani gotovo zadanim stereotipom – musliman = fundamentalist, ili, u krajnjem slučaju, džihadist. Hrvatski muslimani, bez obzira jesu li podrijetlom iz BiH, Srbije, Makedonije, Kosova ili Crne Gore, ili su već generacijama uronjeni u hrvatsko nacionalno biće, svojim svakodnevnim angažmanom daju veliki doprinos suprostavljanju i ovim stereotipima.

Posebno ističemo činjenicu da uloga hrvatskih muslimana u Domovinskom ratu nije bila nezamjetna. Upravo iz usta čelnih ljudi Mešihata, pogotovo dugogodišnjeg muftije Šefka Omerbašića, a zatim i Vas efendijo Hasanović, dolazile su riječi pohvale o slobodi koju uživaju muslimani u Hrvatskoj. Jednako tako i efendija Omerbašić, a danas i Vi efendijo Hasanoviću, stalno ste isticali činjenicu da je islamsko pitanje u Hrvatskoj riješeno na način koji može biti uzor i drugim europskim državama.

Vaši hrabri i argumentirani stavovi prema bezumnom, krajnje radikalnom islamizmu u Siriji i Iraku, Vaša osuda radikalnog islama kao nečeg protivnom stvarnim vrijednostima vaše vjere, u ovim trenucima, ne samo u hrvatskim, nego u svjetskim okvirima, istinski su glas razuma i civilizacijske tolerancije.

U tom kontekstu prevažno je naglasiti Vaš osobni angažman na njegovanju dobrih odnosa s kršćanima, pogotovo katolicima u Hrvatskoj, što Vas u očima radikalnog islama prokazuje kao izdajnika i neprijatelja, no to, u tim i takvim okolnostima, valja shvatiti i doživjeti, ne kao omrazu, nego samo kao kompliment. Te klevete ne govore ništa o Vama, već samo o njima. Vaš angažman na njegovanju dobrih odnosa s katolicima vidljiv je i iz Vašeg osobnoga angažmana u sudjelovanju u nastavi kao profesora na katoličkim visokoškolskim ustanovama u RH.

Želja nam je da hrvatski muslimani uživaju u svakodnevnoj blagodati demokratskog hrvatskog društva, u punoj slobodi svakodnevnog življenja svojih vjerskih uvjerenja.

 

Obrazloženje nagrade Joško Kulušić .

Nagrada Joško Kulušić dodjeljuje se za doprinos u promicanju i zaštiti ljudskih prava na području medijskog djelovanja. Ove godine Hrvatski helsinški odbor za ljudska prava, nagradu dodjeljuje emisiji “Plodovi zemlje” Prvog programa Hrvatske televizije, i njenom uredniku Vlatku Grguriću. Riječ je o najstarijoj emisiji HRT-a za selo i poljoprivredu, a prvi puta je emitirana uživo, 21.prosinca 1958. i trajala je 50 minuta. Do 1998. emisija Plodovi zemlje emitirala se naizmjenično sa ostalim TV centrima u Jugoslaviji, i prosječno je emitirana jednom mjesečno.

Od 1988. “Plodovi zemlje” počinju se emitirati svake nedjelje i s vremenom postaju jedna od najgledanijih emisija HRT-a. Emisija je tematski usmjerena, ali u njenoj žiži su uvijek oni koji su životno vezani uz poljoprivredu – od ratara do ribara. Sjajnim prilozima “Plodovi zemlje” prerasli su svoj specijalizirani okvir, pa ih danas s pažnjom prati i šira publika. Izravnim i neposrednim životnim pričama, sistemskim analizama, upoznajemo se s ljudima iz svih hrvatskih krajeva, njihovim naporima i uspjesima, ali i s tamnijom stranom kada su u svojim naporima suočeni, ne samo s prirodnim nepogodama, nego još više, s tvrdim birokratskim bedemima.

Danas “Plodove zemlje” uređuje Vlatko Grgurić, a svaku šestu nedjelju, kada je emisija tematski vezana za hrvatski jug, ribarstvo i mediteransku poljoprivredu, vodi ju i uređuje Mladen Stubljar. Do sada je emitirano 1789 emisija, a dosadašnji urednici bili su Marijan Sviben (1968.-1969.), Ružica Trauber (1962.-1992.), Ivo Lončar (1993.-1998.), a od 1999 do današnjih dana, dakle već punih petnaest godina, emisiju uređuje Vlatko Grgurić.

Emisija je prepoznata u hrvatskoj javnosti kao vrlo kritična i istraživačka, pokušavajući dopriinijeti što boljoj slici stvarnog stanja života jedne socijalne manjine čiji je život vezan uz poljoprivredu i ribarstvo. HHO je posebno uočio onu dimenziju emisije koja se bavi i daje veliki doprinos ekološkoj koncepciji suvremene poljoprivrede, i time zapravo, pomaže shvaćanju ekologije kao 3.generacije ljuskih prava u suvremenom svijetu. Emisija je rađena s nadpolitičkih pozicija, ali uvijek kritički postirana prema svim promašajima bilo da je riječ o državnim ili lokalnim razinama vlasti. Rađena je vrlo profesionalno, bez senzacionalizama, lišena bilo kakve pristranosti, u skladu s najvišim etičkim standardima novinarstva.

Mnogi će se začuditi zašto smo ovu nagradu dali ovoj “staroj dami” hrvatskoga novinarstva. Ne, nismo melankoličari koji žale za idealiziranom slikom hrvatskog sela. Naime, i iz sadržaja emisije je razvidno da je hrvatsko selo jedan svijet koji se danas mijenja, i neumitno nestaje. Barem onakav kakvog smo poznavali i doživljavali. Ovu emisiju pak, doživljavamo kao pokušaj skupine profesionalaca, na čelu s Vlatkom Grgurićem, da doprinese preobrazbi hrvatskog sela i mora, slijedeći moderne koncepcije poljoprivrede i razvoja modernog sela, pokušavajući afirmirati tradicionalne vrijednosti naših seoskih sredina, a istovremeno im otvarajući prozor u svijet bolje budućnosti.

Nepobitna je činjenica, da upravo Vi gospodine Grgurić, posljednih 15 godina dajete ovoj emisiji uređivački pečat. Stoga ova nagrada “Plodovima  zemlje”, nije samo nagrada emisiji, nego i Vama osobno.